Draža streljan na Adi Ciganliji 17. jula 1946.

Izvor: Radio Televizija Vojvodine, 17.Apr.2009, 11:37   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Draža streljan na Adi Ciganliji 17. jula 1946.

BEOGRAD - Načelnik Glavnog štaba Jugoslovenske vojske u otadžbini Dragoljub Draža Mihailović pogubljen je u prvim jutarnjim časovima 17. jula 1946. godine na Adi Ciganliji, a njegovo telo je bačeno u krečanu pokraj ograde zatvora koja je ubrzo zatrpana, piše današnja "Politika".

Više od 60 godina nakon smrti đenerala Vojske Kraljevine Jugoslavije Mihailovića, list objavljuje svedočenje Slobodana Krstića >> Pročitaj celu vest na sajtu Radio Televizija Vojvodine << Uče, čije je kazivanje o strijeljanju na Adi Ciganliji zabeleženo na magnetofonskoj traci.

Prema tom svedočenju, Krstić je bio učesnik u akciji hapšenja Mihailovića 13. marta 1946. godine i bio prisutan prilikom egzekucije na Adi Ciganliji, gdje je oružjem s prigušivačem strijeljano ukupno sedam ljudi, zajedno sa Mihailovićem.

"Draža je bio izgubljen, bio je totalno izgubljen. Pre streljanja ništa nije rekao", rekao je Krstić u izjavi zabeleženoj na magnetofonskoj traci 1991. godine.

Centralnom milicijskom četom koja je obavila pripreme za streljanje i organizaciju egzekucije rukovodio je Radivoje Lazić.

Tom činu prisustvovali su tadašnji ministar policije Srbije Slobodan Penezić Krcun, tužilac Josip Hrnčević, vojni tužilac pukovnik Miloš Minić, predsednik sudskog vijeća Mihajlo Đorđević, funkcioner tajne policije Ozne Slobodan Krstić Uča, lekar po službenoj dužnosti i malobrojni, javnosti manje poznati oficiri Ozne i milicije.

Josip Broz Tito, tadašnji predsednik Komunističke partije Jugoslavije i Federativne Narodne Republike Jugoslavije, boravio je u Poljskoj.

Na pitanje da li zemni ostaci četničkog vođe i dalje počivaju u okolini mjesta streljanja na Adi Ciganliji, Krstić je u tom razgovoru odgovorio najpre da ne zna, a potom je dodao da su oni, "verovatno, zbog rušenja zatvora na Adi, prebačeni na Centralno groblje u Beogradu".

"Moja je savest čista. Ovo prvi put pričam", završio je ispovest Krstić.

Potvrdu istinitosti iskaza dali su, prije svih, učesnici zbivanja - Krstić u razgovoru sa upravnikom Zadužbine kralja Petra Prvog na Oplencu Miladinom Gavrilovićem i novinarom Miletom Nedeljkovićem, snimljenom početkom devedesetih godina prošlog veka.

Tu su i viši inspektor MUP-a u penziji koji čeka blagoslov ministra pravde da ga oslobodi ćutanja na koje se zakleo stupajući na posao, zatim Vojislav Mihailović, unuk đenerala Mihailovića, kao i širom sveta brojni istraživači jedne od najvećih i najdugotrajnijih tajni Srbije.

Nastavak na Radio Televizija Vojvodine...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Radio Televizija Vojvodine. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Radio Televizija Vojvodine. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.