Izvor: Nezavisne Novine, 13.Apr.2017, 08:24 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Dogodilo se na današnji datum, 13. april
BIJELJINA - Danas je četvrtak, 14. april, 104. dan 2017. godine. Do kraja godine ima 261 dan.
1629. - Rođen holandski astronom, matematičar i fizičar Kristijan Hajgens, koji je 1655. otkrio tajnu izgleda Saturnovog prstena, posmatranog sa Zemlje, i objasnio promjene tog izgleda tokom heliocentričnog kretanja Saturna. Otkrio je i Saturnov satelit Titan i tačno odredio trajanje njegove revolcije. Zaključio je da su meridijani Zemlje eliptični, spoljšteni na polovima, >> Pročitaj celu vest na sajtu Nezavisne Novine << zbog rotacije planete. Pronašao je zakone sudara tijela, postavio zakon centrifugalne sile, zasnovao undulacionu teoriju svjetlosti, objasnio način prostiranja svjetlosti ("Hajgensov princip"). Konstruisao je časovnik sa sekundarnim klatnom /"Horologium oscilatorium"/ za mjerenje vremena pri astronomskim posmatranjima. U saradnji s bratom konstruisao je više astronomskih dubina velikih žižnih daljina.
1685. - Umro engleski pisac Tomas Otvej, čije se stihovane tragedije odlikuju poetikom i snažnom tragikom, prožetom sentimentalnošću u slikanju ljudskih emocija. Djela: "Spasena Venecija", "Siroče", "Don Karlos".
1759. - Umro njemački kompozitor Georg Fridrih Hendl, uz Johana Sebastijana Baha najistaknutiji predstavnik baroka u muzici. Skoro cijelu karijeru proveo je u Londonu kao direktor Kraljevske muzičke akademije. Stvarao je opere izrazite dramatike i bogate melodike, u žanru italijanskih opera-serija, a oratorijumima je dao monumentalni vokalno-orkestarski oblik i izdvojio ih iz crkvene muzike. Djela: opere "Rinaldo", "Julije Cezar", "Aleksandar", "Kserks", oratorijumi "Mesija", "Izrael u Egiptu", "Juda Makabejac", "Samson", "Saul", orkestarske svite "Muzika na vodi", "Muzika za vatromet".
1849. - Na inicijativu vođe Mađarske revolucije Lajoša Košuta mađarska Narodna skupština u Debrecinu proglasila nezavisnost Mađarske od Austrije, svrgavanje habsburške dinastije i izjasnila se za republiku.
1862. - Rođen ruski državnik Petar Arkadijevič Stolipin, premijer Rusije od 1906. do septembra 1911, kad je ubijen u atentatu u Kijevu, koji je ekonomskim reformama preporodio rusku privredu i veoma oštro suzbijao boljševike. Posebno je ubrzao razvoj poljoprivrede agrarnom reformom, pa je zemlja proizvodila nezapamćene viškove hrane. Boljševička propaganda to je kasnije opisala kao "stolipinsku agrarnu reformu", izvedenu u korist bogatih seljaka, kulaka, potpuno uništenih poslije Oktobarske revolucije 1917, što je izazvalo masovnu glad.
1865. - Predsjednik SAD Abraham Linkoln smrtno ranjen u atentatu, nekoliko dana poslije okončanja četvorogodišnjeg Američkog građanskog rata i poraza Južnih država konfederacije. Na njega je u loži vašingtonskog pozorišta "Ford Tietr" pucao navodno umno poremećeni glumac, pristalica poraženih južnjaka DŽon Vilkis But. Linkoln je sljedećeg jutra podlegao povredama, a istragom je utvrđeno da su Buta potplatili bogataši s juga SAD.
1883. - Rođen srpski pisac Sima Pandurović, jedan od osnivača srpske moderne. Poslije diplomiranja na Filozofskom fakultetu u Beogradu bio je gimnazijski profesor u Valjevu i Beogradu i uređivao je više časopisa, uključujući "Misao". Kritika je oštro reagovala na njegovu prvu zbirku pjesama "Posmrtne počasti", prožetu pesimizmom, u kojoj je dramatično opjevao bolnu tragediju ljubavi, duševne krize i gorčine, nespokoj i pobunu i osjećanje smrti. Kasniji stihovi, u kojima preovladava rezignacija, misaono su složeniji. Ispjevao je i niz rodoljubivih pjesama. Prevodio je s francuskog i engleskog jezika - posebno su vrsni prevodi djela Vilijema Šekspira. Ostala djela: zbirke pjesama "Dani i noći", "Okovani slogovi", "Stihovi", "Pjesme", knjige eseja "Razgovor o književnosti", "Ogledi iz estetike".
1904. - Rođen engleski glumac DŽon Artur Gilgud, briljantan tumač likova u komadima Viljema Šekspira, Oskara Vajlda i Noela Kauarda. Uspješno se oprobao i kao pozorišni reditelj i igrao u više filmova, u kojima je takođe iskazao veliki glumački senzibilitet. Napisao je knjigu sjećanja "Rane scene". Filmovi "Tajni agent", "Premijer", "Artur" (nagrada "Oskar"), "Julije Cezar", "Put oko svijeta za 80 dana".
1907. - Rođen haićanski predsjednik Fransoa "Papa Dok" Divalije, koji je diktatorski vladao Hitijem od 1957. do smrti 1971. Stvorio je gangstersku miliciju, poznatu kao "Tonton Makut", koja je terorisala stanovništvo.
1914. - Umro američki filozof i logičar Čarls Sanders Pirs, osnivač pragmatizma, pravca kojeg je kasnije razvio Vilijam DŽejms. Vjerovao je da ideje najbolje mogu biti ispitane istraživanjem posljedica koje izazivaju. Praktično nije imao univerzitetsku karijeru - uglavnom je radio u vladinim službama, a njegovi uticajni "Sabrani spisi" objavljeni su posthumno.
1917. - Umro poljski ljekar i filolog Lazar Ludvig Zamenhof, tvorac međunarodnog jezika esperanto. Prvi udžbenik tog jezika objavio je 1887. pod pseudonimom dr Esperanto /onaj koji se nada/. Esperanto nije postao međunarodni jezik u širokoj upotrebi kako se nadao njegov tvorac, ali je najvažniji i najrašireniji od svih vještačkih jezika.
1929. - Rođen alžirski državnik Šadli Bendžedid, predsjednik Alžira od 1979. do 1992.
1930. - Samoubistvo izvršio ruski pisac Vladimir Vladimirovič Majakovski, utemeljivač ruskog futurizma, slomljen ličnim nedaćama i raskorakom njegovog sanjarskog temperamenta i surovih okolnosti u SSSR. Revolucija, u čije ime je revalorizovao idejne, etičke i estetske vrijednosti života, bila je za njega kretanje ka komuni, pa je njegovo pjesništvo dobilo kolektivističke oznake, s naglašenim elementima "dinamičkog kretanja", "drugog potopa" i "osvajanja neba". Poslije 1921, kad je revolucionarni ideal sveden na granice SSSR, uporedo s kritikom Zapada i ispisivanjem tekuće hronike sovjetskog života sve više se kloni svođenja bilansa o sebi i vremenu i opredjeljuje za obraćanje mrtvim revolucionarima /"Razgovor s drugom Lenjinom"/ i potomcima /"Na sav glas"/. Zaslužan je za razvoj lirsko-epske i lirsko-fantastičke poeme, tonskog stiha, principa realizacije metafore. Znatno je uticao na niz sovjetskih i evropskih pjesnika. Djela: zbirke pjesama i poema "Ja", "Vladimir Majakovski", "Oblak u pantalonama", "Rat i svijet", "Čovjek", "Sve što je napisao Vladimir Majakovski", "150.000.000", "Majakovski se smješka", "Majakovski se smije", "Majakovski se ruga", "Pjesme o revoluciji", "O tome", "Vladimir Iljič Lenjin", "Dobro", drame "Stjenica", "Hladan tuš".
1931. - U Španiji srušena vojno-monarhistička diktatura generala Migela Prima de Rivere i Orbanehe, kralj Alfonso Trinaesti pobjegao iz zemlje i proglašena je republika na čelu s predsjednikom privremene vlade Alkalom Samorom. Republiku je 1939, poslije trogodišnjeg građanskog rata, ukinuo general Fransisko Franko, proglasivši monarhiju s regentskim savjetom, ali je on bio šef države.
1945. - Američko ratno vazduhoplovstvo u Drugom svjetskom ratu tokom bombardovanja Tokija pogodilo i palatu japanskog cara.
1969. - Umro srpski književni istoričar Petar Kolendić, profesor beogradskog Univerziteta, član Srpske akademije nauka i umjetnosti. Objavio je veliki broj naučnih studija, rasprava i članaka iz starije, naročito dubrovačke i dalmatinske književnosti.
1986. - Umrla francuska spisateljica Simon de Bovoar, egistencijalista, autor romana, pozorišnih komada i filozofskih eseja. Djela: romani "Mandarini", "Lijepe slike", "Drugi pol", memoari "Uspomene dobro vaspitane djevojke".
1988. - Poslije šestogodišnjih pregovora u Ženevi šefovi diplomatija Avganistana i Pakistana potpisali sporazum o Avganistanu, a SSSR i SAD su dali izjave o nemiješanju i neintervenciji. Sporazumom je predviđen dobrovoljni povratak avganistanskih izbjeglica iz Pakistana i povlačenje sovjetskih trupa iz Avganistana u roku od devet mjeseci, počev od 15. maja 1988.
1994. - Dva američka vojna aviona "F-15" greškom iznad sjevernog Iraka oborila dva američka vojna helikoptera, usmrtivši svih 26 ljudi u njima.
2000. - Održan veliki miting demokratske opozicije u Beogradu za prijevremene izbore.
2010. - U snažnom zemljotresu, jačine 7,1 stepen Rihterove skale, koji je pogodio Kinu, poginulo je 2.183 osobe, povrijeđeno 12.135, a 84 osobe se vode kao nestale.
Nastavak na Nezavisne Novine...
