Dijalog mladih iz Beograda i Prištine

Izvor: RTS, 27.Okt.2010, 18:57   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Dijalog mladih iz Beograda i Prištine

Omladina iz Beograda i Prištine želi da uspostavi dijalog tolerancije, poručeno na javnom dijalogu mladih iz oba grada. Prvi korak ka ostvarivanju tog cilja je okretanje ka budućnosti i zanemarivanje politike.

Na javnom dijalogu mladih iz Prištine i Beograda zaključeno da je potrebno zanemariti politiku i okrenuti se budućnosti da bi se uspostavio dijalog tolerancije.

Vršnjaci iz Srbije i sa Kosova pričali su u Kulturnom centru "Grad" o potrebi i problemima >> Pročitaj celu vest na sajtu RTS << uspostavljanja kontakta mladih iz dva grada, životu u njima, odnosima između Srba i Albanaca, problemu slobode kretanja.

Besart Lumi iz Suve Reke rekao je da je prilikom prve posete Beogradu bio uplašen, ali da je ubrzo stekao nove prijatelje i da je od tada potpuno promenio mišljenje o narodu koji živi u Srbiji.

"Posle rata su prekinute sve komunikacije, ali postoje nevladine organizacije i ovde i tamo koje se bore za uspostavljanje kontakta. Mladi moraju da idu jednim drugima u posete, da upoznaju razne kulture i tako stvaraju sopstveno mišljenje o nekoj pojavi ili problemu, a ne da o tome saznaju samo preko političara i medija", rekao je Lumi.

Ron Krasnići je istakao da je neophodno suočavanje sa istinom i da se odnos Srbije i Kosova ne može porediti sa odnosom koji su Francuska i Nemačka imale nakon Drugog svetskog rata, jer je kod njih situacija bila mnogo gora, a oni, uprkos tome, normalno žive.

Krenar Šhala je rekao kako je ovo njegov prvi susret sa Beogradom i veoma je pozitivan.

„Uvek sam imao mišljenje da nema razlike među ljudima iz Beograd i Prištine, a sada sam to i potvrdio, ljudi su ljudi, ma gde god da se nalazite", objašnjava Šhala.

Anita Mitić je prenela pozitivne utiske boravka u Prištini i Prizrenu i izrazila želju da će učesnici ove diskusije u budućnosti predstavljati svoje zemlje, jer bi tada dijalog između Srbije i Kosova bio na mnogo većem nivou od danjašneg.

"Ova diskusija je poruka političarima u Srbiji i na Kosovu da želimo da ostvarimo dijalog i uspostavimo nove kontakte, a ako oni to nisu u stanju da urade, mi jesmo", poručio je Luka Božović.

Budućnost, bez zanemarivanja prošlosti

Milica Simić je rekla da više voli da priča o budućnosti, da se NATO bombardovanje desilo i da ga ne treba zaboraviti, ali da svi zajedno treba da krenemo dalje.

"Niko od nas ovde nije učestvovao u tome i zato ne treba da se time ni opterećujemo", rekla je Simić.

Fiona Kelmendi, ipak misli da su mladi u Srbiji nedovoljno informisani i da bi trebalo da budu mnogo kritičniji, da se više interesuju, a ne da zanemaruju stvari koje su se dogodile na Kosovu.

"U javnosti je stvorena slika da je reč o dva odvojena sveta, ali nije tako, povezuje nas isti problemi - nezaposlenost, slab životni standard, nemogućnost putovanja. Postoje neke razlike u razmišljanju, ali te razlike postoje i među stanovnicima Kosova", rekla je Kelmendi.

Ceo Balkan deo Evropske porodice

Kada je u pitanja EU, mladi misle da je neophodno da ceo Balkan bude deo Evropske porodice i to je jedini način da se sruše barijere i otpočne komunikacija među ljudima.

"Treba da uradimo nešto dobro zbog samih sebe", istakao je Šhala, napominjući kako se sada suočavamo sa situacijom gde mladi i sa jedne i druge strane nisu dovoljno informisani o tome šta se dešava i nema objektivnih informacija.

„San koji imam je da Beograd i Priština zaborave na prošlost i da počnu da stvaraju bolju budućnost, baš kao su to uradili Francuzi i Nemci" istakao je Šhala.

Ovaj dijalog je prvi u nizu susreta mladih sa Kosova i iz Srbije, a u narednom periodu biće održano nekoliko javnih diskusija mladih političara sa ciljem njihovog upoznavanja, povezivanja i pokretanja dijaloga o aktuelnim problemima.

Diskusijom mladih iz dva grada završena je trodnevna poseta studenata iz Prištine Beogradu, koju je organizovala Inicijativa mladih za ljudska prava.

Tokom obilaska Beograda, mladi iz Prištine posetili su Fakultet političkih nauka, Sajam knjiga, redakcije medija i mnoge kulturne ustanove.

Nastavak na RTS...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta RTS. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta RTS. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.