Izvor: RTS, 11.Apr.2009, 15:42 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Deset godina od ubistva Ćuruvije
Na današnji dan pre deset godina ubijen je novinar i vlasnik listova "Dnevni telegraf" i "Evropljanin" Slavko Ćuruvija. Nalagodavci i ubice do danas nisu pronađene, a porodica, prijatelji i kolege veruju da je ubistvo imalo političku pozadinu. Porodica, prijatelji, predstavnici novinarskih udruženja i Vlade Srbije, položili vence na mesto ubistva Ćuruvije.
Danas se navršava 10 godina od ubistva novinara Slavka Ćuruvije, a njegove ubice još nisu otkrivene.
>> Pročitaj celu vest na sajtu RTS << (Dokumentarni film "Slavko Ćuruvija: Kad režim strelja" možete pogledati/preuzeti na našoj strani Emisije)
Slavko Ćuruvija je rođen u Zagrebu, 9. avgusta 1949. godine. Diplomirao je na Fakultetu političkih nauka u Beogradu.
Od 1986. godine radio je u listu "Borba". Počeo je kao komentator, a zatim je napredovao preko urednika unutrašnje političke rubrike, do pozicije glavnog i odgovornog urednika.
Pisao je komentare i reportaže sa Kosova i Metohije u periodu od 1986. do 1988. godine.
Bio je jedan od retkih novinara kojem je omogućeno da bude neposredno uz Slobodana Miloševića tokom njegove posete Kosovu Polju, 24. aprila 1987. godine.
U "Borbi" je ostao do 1994. godine kada je država preuzela kontrolu nad listom, posle čega je napustio novine.
Sve vreme je bio aktivni dopisnik ili saradnik više medija: "Komunist", NIN, "Vjesnik", "Večernji list", "Nedelja", "Pobjeda", TV Beograd, TV Politika, TV Sarajevo.
Godine 1994. zajedno sa Momčilom Đorgovićem osnovao je list "Nedeljni telegraf", a dve godine nakon toga njih dvojica su osnovali "Dnevni telegraf".
Slavko Ćuruvija je ubijen dok je bio urednik i vlasnik magazina "Evropljanin", koji je osnovao 1998. godine.
Novinar i vlasnik "Dnevnog telegrafa" i "Evropljanina" Slavko Ćuruvija ubijen je 11. aprila 1999. godine, na Uskrs, u pasažu zgrade u kojoj je stanovao, u Svetogorskoj ulici.
Ubice su u Ćuruviju s leđa ispalile 17 metaka.
Nalagodavci i ubice do danas nisu pronađene, a porodica, prijatelji i kolege Slavka Ćuruvije veruju da ubistvo ima političku pozadinu, zbog oštrih reči i kritičkih stavova koje je taj novinar iznosio o režimu Slobodana Miloševića.
Posebno odeljenje Okružnog suda u Beogradu sprovelo je istražne radnje u okviru pretkrivičnog postupka, i predmet prosledilo Specijalnom tužilaštvu, koje treba da odluči da li će i protiv kojih osoba naložiti sprovođenje istrage, rekla je agenciji Tanjug portparol tog suda Maja Kovačević Tomić.
U tom predmetu još uvek nema osumnjičenih za ubistvo Ćuruvije.
Specijalno tužilaštvo je u januaru 2007. godine podnelo zahtev za sprovođenje određenih istražnih radnji u vezi sa ubistvom Ćuruvije, a istražni sudija je saslušao više od 100 predloženih svedoka povodom tog zločina.
Pored ostalih, saslušano je "27 pratilaca" pripadnika DB, niz bivših funkcionera te službe, obavljeno je medicinsko-balističko veštačenje, a prikupljeni su i drugi materijalni dokazi.
Advokat Rajko Danilović, punomoćnik porodice pokojnog Ćuruvije, rekao je da Specijalno tužilaštvo ima osnova za pokretanje istrage protiv osumnjičenih, ali da u državi još nema političke volje da se ona sprovede.
Danilović je podsetio da je pre više godina podneo krivičnu prijavu za ubistvo Ćuruvije protiv Mirjane Marković (udovice Slobodana Miloševića), nekadašnjeg šefa Beogradskog centra DB Milana Radonjića i operativca DB Ratka Romića, ali da "prijava, kao i predmet stoje u fioci tužioca".
Republički javni tužilac Slobodan Radovanović ranije je izjavio da se ubistvo Ćuruvije "može dovesti u vezu sa političkim stanjem u periodu kada je ubijen", prenosi Tanjug.
Prema pisanju beogradske štampe, jedan očevidac ubistva Ćuruvije kao neposrednog izvršioca prepoznao je Luku Pejovića, pripadnika rasformirane Jedinice za specijalne operacije.
Sumnja se da je Pejovića i pripadnika DB Miroslava - Mikija Kurka na mesto ubistva dovezao drugi pripadnik službe Ratko Romić, navodi agencija Beta.
Pejović je ubijen u decembru 2000. godine, a kao razlog za njegovo ubistvo je navođen pokušaj da se preseče veza između naručilaca ubistva i izvršilaca, odnosno da se onemogući ubici da progovori o slučaju Ćuruvija.
Pre ubistva Ćuruviju je neprestano pratilo oko 30 pripadnika DB.
Dnevnik "Politika ekspres" objavio je 5. aprila 1999. godine tekst "Ćuruvija dočekao bombe" u kome je vlasnik "Dnevnog telegrafa" označen kao izdajnik. Prethodne večeri tekst iz "Ekspresa" pročitan je u drugom Dnevniku RTS-a.
Mediji su, pod pretnjom ratne cenzure, šturo izveštavali o Ćuruvijinom ubistvu.
Na godišnjicu ubistva, Nezavisno udruženje novinara Srbije (NUNS) postavilo je na mestu ubistva spomen ploču, na kojoj je uklesano da je Slavko Ćuruvija ubijen "zbog oštrih i kritičkih reči".
UNS podseća da je prošlo deset godina od ubistva, a da istraga, uprkos brojnim i javno datim obećanjima, za sve ovo vreme, nije dala rezultate.
Pronađite ubice novinara
Predstavnici novinarskih udruženja i Vlade Srbije, porodica i prijatelji danas su u centru Beograda položili vence na mestu na kome je pre deset godina ubijen Slavko Ćuruvija, i nakratko istakavši transparent sa porukom "Pronađite ubice novinara" blokirali saobraćaj u Svetogorskoj ulici.
Supruga pokojnog Slavka Ćuruvije Branka Prpa istakla je da je država dužna da štiti svoje građane, jer je to jedan od osnovnih razloga stvaranja moderne države tokom istorije.
Od toga kako će se razrešiti političko ubistvo Ćuruvije i drugih žrtava režima tokom devedesetih godina zavisiće budućnost Srbije i slobodnog novinarstva u njoj, naglasila je Prpa.
Predstavnici Nezavisnog udruženja novinara Srbije i Udruženja novinara Srbije kritikovali su aktuelnu vlast zbog toga što ni nakon 10 godina od smrti Slavka Ćuruvije nije otkrila njegove ubice i njihove nalogodavce.
"Svake godine dobijamo uveravanja da će takozvani demokratski režim kroz sudsku praksu, kroz institucije obezbediti pravdu. Ni danas, 10 godina potom pravde nema", istakla je predsednica NUNS-a Nadežda Gaće. Prema njenim rečima, možda bi se država zamislila kada bi svi očajnički kriknuli na nju, jer posle 10 godina bez pravde samo ostaje očajan krik.
Predsednik Udruženja novinara Srbije Nino Brajović podsetio je da je prošlo i osam godina od smrti jagodinskog novinara Milana Pantića, i 15 godina od nerazjašnjene smrti novinarke Dade Vujasinović.
Brajović je naglasio da to što ubistva novinara u Srbiji još nisu rasvetljena predstavlja nagradu za zločince i kaznu i pretnju za novinare u Srbiji.
"Nema savršenog zločina, ima samo savršene nespremnosti da se rasvetle političko-kriminalna ubistva iz bliske proslosti", naglasio je Brajović.
Predsednik UNS-a poručio je da su nesrećne države u kojima političari koriste ubistva novinara za međusobne optužbe i lažna obećanja da će kada oni dođu na vlast ta ubistva biti rasvetljena.
"Šta još treba da se desi pa da državne institicije i državna elita shvate da dok pred lice pravde ne budu i izvedeni nalogodavci i ubice novinara nema slobode medija nema demokratije nema Srbije u društvu naprednih evropskih država", upitao je Brajović.
U Svetogorskoj ulici ispred broja 35, na mestu gde je pre deset godina ubijen, počast Slavku Ćuruviji ukazao je i Ministar kulture, resorno zadužen i za medije, Nebojša Bradić.
Ministar Bradić očekuje da će nadležni državni organi rasvetliti ubistvo Ćuruvije i drugih novinara ubijenih u Srbiji tokom devedesetih godina.
Poverenik za informacije od javnog značaja Rodoljub Šabić ocenio je da je srpsko pravosuđe u velikom zakašnjenju i da su neki od umešanih u ubistvo Ćuruvije verovatno mrtvi.
"Država mora, kada su ovakve stvari u pitanju, da nađe, otkrije i kazni organizatore, inspiratore i učinioce, ali posle deset godina ona to možda više i ne može da to učini", rekao je Šabić.
