Ćutanje i strah žrtava ohrabruju napasnike

Izvor: Blic, 01.Dec.2009, 06:10   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Ćutanje i strah žrtava ohrabruju napasnike

Prijedor - Kad je nevenčani suprug pokušao da siluje njenu 14-godišnju kćerku, Sabina G. iz okoline Prijedora, odmah je nasilnika prijavila policiji. Samir Bešić (42) je uhapšen i zadržan u pritvoru zbog osnovane sumnje da je počinio polnog nasilja nad detetom, a majka je javno progovrila o svemu.



„Svojom pričom želim da ohrabrim i druge da progovore, iako sam svesna da će me zbog istupanja u medijima prijatelji i rodbina osuditi. Živim u sredini gde >> Pročitaj celu vest na sajtu Blic << se ovakvi slučajevi smatraju velikom sramotom", kaže Sabina, svesna da mnogi širom RS upravo iz tih razloga ćute i kriju nasilje od očiju javnosti.

Nije ni slutila da će čovek, sa kojim je nakon godinu dana poznanstva započela zajednički život, u njenoj kući nasrnuti na njenu kćerku.

„Otišla sam u prodavnicu jer me zamolio da mu kupim nešto slatko. Ostao je sam u kući sa mojojm kćerkom. Kad sam se vratila, kćerka mi je rekla da je bila u kuhinji kad joj je Samir prišao, počeo da je miluje po intimnim delovima tela i oborio na pod. Branila se, ugrizla ga je za ruku i ubola hemijskom olovkom u stomak" priča Sabina. Ispostavilo se da to nije bilo prvi put. Prijavila ga je policiji i oduzela mu ključ od kuće, nakon čega je Samir uhapšen.

"Pitala sam ga zašto je pokušao da siluje moje dete. Odgovorio je da je moja kćerka sve to izmislila", priča ogorčena majka.

I na saslušanju Bešić je sve negirao, tvrdeći da se prema devojčici ponašao „toplo, očinski i sa dužnom pažnjom". Ocena stručnjaka je da se majka ponela hrabro i odgovorno, jer ovakvih slučajeva ima mnogo više nego što se veruje, ali se o njima ćuti. Njačešće su upravo majke te koje kriju nasilje.

„Dobro je što se suočila s problemom, ali je potrebno da i majka i kćerka potraže stručnu pomoć jer se same ne mogu izboriti sa ovakvom traumom. Bitno je, takođe, da mediji o ovom i sličnim slučajevima izveštavaju pažljivo, bez senzacionalizma, kako ne bi dodatano povredili žrtvu", kaže Aleksandra Arsenijević Puhalo, psiholog sa dugogodišnjim iskustvom u radu sa decom.

Događaj koji je potresao građane Prijedora i okoline, psiholozi karakterišu kao incest, mada nasilnik nije bio u krvnom srodstvu sa žrtvom, jer je u pitanju osoba koju je dete prihvatilo kao očuha.

Iako se seksualno nasilje nad decom, pogotovo ako se događa u krugu porodice, najčešće skriva, podaci o prijavljenom broju slučajeva podstakli su Ombudsmana RS da, pre dve godine, reaguje i specijalnim izveštajem upozori javnost i nadležne istitucije na ovaj problem.

Prema podacima MUP RS, od 1996. do 2002. u RS je prijavljen čak 61 slučaj polnog nasilja nad detetom. Istraživanje Ombudsmana RS iz 2007. pokazalo je da je seksualno nasilje nad decom, naročito u dobojskom regionu, u porastu. U Doboju i osam susednih opština za tri godine evidentirano je čak 30 slučajeva silovanja ili pokušaja silovanja dece. U većini slučajeva počinioci su bile tzv. osobe od poverenja: nastavnici, porodični prijatelji ili čak članovi porodice.

Istraživanja na nivou BiH pokazala su da su u 80 odsto slučajeva incesta, žrtve maloletne devojčice, a da su nasilnici, najčešće, očuh, otac ili stariji brat.

Ombudsman RS je upozorio i na neujednačenu i često blagu kaznenu politiku, ali i na činjenicu da žrtve u pravilu ostaju bez stručne pomoći i zaštite.

I Sabina G. strahuje od osvete. Ako nasilnik bude pušten na slobodu, zatražiće, kaže, policijsku zaštitu za sebe i svoje dete. Tu činjenicu bi, svakako, na umu morali da imaju lokalni centar za socijalni rad i policija, prvenstveno po službenoj dužnosti jer su ljudske reakcije, valjda, logične i trebalo bi da se podrazumvaju.

Maksimalne kazne do 15 godina zatvora

Prema Krivičnom zakonu Republike Srpske, polno nasilje nad detetom kažnjava se zatvorom od jedne do osam godina, a ako je nasilnik nastavnik, vaspitač, lekar, verski službenik, usvojilac ili druga osoba kojoj je dete povereno na staranje, može mu se izreći kazna do 15 godina zatvora.

U praksi se, međutim, retko izriču najoštrije kazne. Ombudsamn Republike Srpkse, upozorio je nedavno i na praksu da viši sudovi umanjuju kazne koje je izrekao prvostepeni sud.

Nastavak na Blic...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Blic. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Blic. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.