Bugarske antikrizne mere

Izvor: RTS, 02.Apr.2010, 09:02   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Bugarske antikrizne mere

Paket antikriznih mera za oživljavanje bugarske ekonomije trebao bi da doprinese budžetskoj uštedi od 800 miliona evra. Mere podrazumevaju veću štednju, dalju privatizaciju, davanje koncesija, povećanje PDV-a i uvođenje poreza na luksuz.

U bugarskom parlamentu predstavljen je paket antikriznih mera za oživljavanje ekonomije oko, koga su se, posle višenedeljnih pregovora, složili Vlada, sindikati i poslodavci. Mere su usmerene na jačanje državnih finansija, poslovnih >> Pročitaj celu vest na sajtu RTS << aktivnosti, povećanje zaposlenosti i poboljšanje životnog standarda.

Šezdeset antikriznih mera trebalo bi da doprinesu ovogodišnjoj budžetskoj uštedi od 800 miliona evra, ističe bugarski ministar finansija Simeon Đankov. Merama se predviđa usporavanje rasta cena osnovnih životnih namirnica i usluga i povećanje beneficija za nezaposlene.

"Prethodni kabineti radili su samo za sopstvene interese. Sada Bugarska ima vladu koja radi za narod. Optimistični smo što će naša zemlja u mesecima i godinama koji dolaze postati mnogo bogatija, moderna evropska država", isiče Simeon Đankov.

Uvođenje novih mera podrazumeva veću štednju na nacionalnom nivou, dalju privatizaciju i davanje koncesija, povećanje poreza na dodatu vrednost, ali i uvođenje poreza na luksuz. Ni osiguravajuće kompanije neće izbeći oštrije oporezivanje.

Bugarska vlada planira da proda deset odsto od milion i 300.000 hektara trenutno neiskorišćenog državnog zemljišta. Uvećanju budžetskih prihoda doprineće i desetoprocentni porez na dobitke u igrama na sreću.

I u susednoj Rumuniji, predsednik Trajan Basesku najavljuje mogućnost da njegova zemlja polovinom godine od Međunarodnog monetarnog fonda uzme još jedan kredit, iako toj instituciji već duguje 13 milijardi evra.

Veliki problem vlade u Rumuniji je nezaposlenost, pa štrajkovi nisu retkost. Gradski saobraćaj u Bukureštu u četvrtak je bio paralisan štrajkom vozača u javnom prevozu, koji zahtevaju da im plate ne budu smanjene i da im novčana naknada za pretrpljeni stres ne bude uračunat u iznos zarade.

Nastavak na RTS...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta RTS. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta RTS. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.