Blago na istoku Srbije

Izvor: Blic, 12.Apr.2007, 12:00   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Blago na istoku Srbije

Prva asocijacija na istok Srbije svakako je najveća evropska klisura Đerdap, ali su tu i nadaleko čuveni Lepenski vir i brojna rimska utvrđenja. Turističku ponudu upotpunjuju banje, lečilišta, manastiri, zimski centri, lovišta, pivnice, vinarije... Taj živopisan i bogat krajolik prostire se od Dunava na severu do Dimitrovgrada i Pirota na jugoistoku, a na tom zanimljivom putu mogu se upoznati Niš, Pirot, Dimitrovgrad, Knjaževac, Zaječar, Negotin, Kladovo i Majdanpek.

Potencijala >> Pročitaj celu vest na sajtu Blic << za ubrzan turistički razvoj istočne Srbije je mnogo. Uz bogate prirodne resurse, proizvodnju i preradu lekovitog bilja i zdrave hrane, bogate šume... tu je i duga tradicija u proizvodnji kvalitetnih vina u okolini Knjaževca i Negotina, u selima Rajac, Semdovac i Rogljevo, koja imaju izglednu budućnost u vinskim putevima. Dobru osnovu za razvoj turizma, uz bogato kulturno-istorijsko nasleđe, manastire Bukovo, Vratna, Suvodol, Sveta Trojica, Poganovo... čini i veliki broj arheoloških nalazišta poput Lepenskog vira, Medijane, Feliks Romulijane, Šarkamena, arheološkog nalazište u Ravni kod Knjaževca.

U turistički atraktivne potencijale spadaju i jezera Sovinac, Rgotsko, Grliško, Borsko, Zavojsko, kao i rečni vodotokovi Dunava, Timoka i Nišave, idealnih za razvoj ribolovnog i nautičkog turizma. Zdravstveni turizam predstavljen je Brestovačkom, Gamzigradskom i Zvonačkom banjom, kao i najpoznatijom među njima - Sokobanjom.

Istočna Srbija poznata je po brojnim manifestacijama koje mogu da privuku brojne turiste, počevši od muzičkog festivala Nišvil, Filmskog festivala, pa preko burekijada, Nisomnije, Festivala kulture mladih u Knjaževcu, Molitve pod Midžorom, Gitarijade, Pozorišnih dana Zorana Radmilovića, Letnje filozofske škole na lokalitetu Feliks Romulijana, do Mokranjčevih dana, Dunavske regate i Etnofestivala u Kladovu.

Carigradski drum

Gradovi koji se na putu kroz istočnu Srbiju mogu upoznati imaju burnu i bogatu istoriju. Niš je, u prvom smislu reči, postao grad-muzej. O proteklim vremenima svedoči arheološko nalazište Medijana (4. vek) - rezidencija i letnjikovac cara Konstantina, vizantijske grobnice (6. vek), Tvrđava (18. vek), spomenik na brdu Čegar (1809), Ćele-kula... I priroda je prema Nišu bila darežljiva pa je gradu darivala reku Nišavu (Vilinsku reku), visoravan Trem, Sićevačku klisuru i, naravno, na desetak kilometara od Niša čuvenu Nišku Banju, jednu od najstarijih u Evropi na takozvanom Carigradskom drumu koji spaja Istok i Zapad.

Pirot i Dimitrovgrad su najkraća veza između Evrope i Bliskog istoka, deo nekadašnjeg puta Via militaris... To su planinske opštine koje zahvataju najveći deo Stare planine i njen vrh Midžor. Ovaj predeo je bogat geomorfološkim oblicima reljefa (jame, pećine, kraška polja, kanjoni, klisure), jezerima i rekama. Od najznačajnijih svakako treba pomenuti Staru planinu, Petrlašku pećinu, kanjon reke Jerme, Smilovska jezera, Zavojsko jezero... U ovom delu jugoistočne Srbije smešteni su manastiri Temska i Poganovski manastir.

Knjaževac je najvećim delom brdsko-planinsko područje. Ova opština zahvata najveći deo Stare planine i na njenom području nalazi se preko 70 sela, što predstavlja i realan osnov za razvoj seoskog turizma. Antropogeni motivi predstavljeni su rimskim utvrđenjem Timacum minus kod Ravne, crkva Svete Bogorodice, manastir Svete Trojice u Donjoj Kamenici...

Đerdapska klisura

Kladovo je opštine sa izuzetnim potencijalom, a najznačajniji je Nacionalni park Đerdap sa svojom kompozitnom klisurom, najdužom, najdubljom i najužoj u Evropi. Neizostavno bi trebalo posetiti rimsko utvrđenje Diana, Trajanov most, Trajanovu tablu, Tursko utvrđenje Fetislam. Opština Majdanpek, u čijem je sastavu je i Donji Milanovac, obuhvata 12 sela, kao i arheološko nalazište Lepenski vir iz doba neolita koji je od izuzetnog značaja ne samo za ove prostore. Ne sme se zaboraviti ni Rudna Glava koji je predstavljao najveći rudnik metalurgije bakra, a u kojem je korišćena najstarija rudarska tehnologija. U blizini Majdanpeka nalazi se i Rajkova pećina povezana asfaltnim putem koji prolazi kroz egzotične šume. Kroz pećinu u kojoj je mnoštvo pećinskog nakita, zbog čega spada u jednu od najlepših u Srbiji, protiče Rajkova reka.

U plodnoj ravnici sa specifičnom klimom takozvane Negotinske krajine nalazi se rodni grad Stevana Mokranjca. U Negotinu se ističu Vratnjanske kapije ili Prerasti, prirodni kameni mostovi, Stevanske livade u podnožju Deli Jovana i Rajačke pimnice, vinski podrumi u kamenim kućicama.

Antika u timoku

Zaječar je centralno mesto Timočke krajine. Bio je naseljen još u antičko doba. Rodno je mesto nekoliko velikana koji su ostavili trag u srpskoj istoriji: Nikola Pašić, Đorđe Genčić, Zoran Radmilović... Od kulturno-istorijskog nasleđa pre svega se mora pomenuti Feliks Romulijana - kasnoantička carska palata Gaja Galerija Maksimilijana, Radul-begov konak u centru grada, Turska vodenica, Narodni muzej... Od prirodnih lepota tu su Gamzigradska banja, Nikoličevo, park-šuma Kraljevica, Popova plaža na Timoku i veštačka jezera u okolini Rgotsko, Grliško, Sovinac... Sutra: Banje Srbije

Potencijal Stare planine

Razvijeni planinski centri u drugim delovima zemlje uskoro bi u ovom delu Srbije mogli da dobiju jakog konkurenta - Staru planinu sa najvišim vrhom u zemlji Midžor. Uz već planirane investicije, Stara planina bi svakako u skorijoj budućnosti mogla da stane uz rame najpoznatijim zimskim turističkim centrima. Tu su i izuzetno atraktivne lokacije Babin zub, Crni vrh, Deli Jovan, Miroč, Suva planina, Stol i Tresibabu, što je izvanredna osnova za razvoj lovnog i planinskog turizma.

Nastavak na Blic...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Blic. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Blic. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.