Albanija namerava da proda sve

Izvor: Southeast European Times, 05.Jul.2011, 23:56   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Albanija namerava da proda sve

Plan o prodaji javnih preduzeća koji je najavila vlada nailazi na snažno protivljenje i pitanja o transparentnosti.

05/07/2011

Jonilda Koci za Southeast European Times iz Tirane – 5.7.2011.

Četiri hidroelektrane prva su javna preduzeća stavljena na prodaju nakon što je premijer Sali Beriša predstavio plan privatizacije, čiji je cilj da se proda praktično sve.

„Treba da se krećemo u pravcu potpune privatizacije“, izjavio je Beriša >> Pročitaj celu vest na sajtu Southeast European Times << nekoliko nedelja posle lokalnih izbora, koji su očigledno isušili državni budžet i uticali na likvidnost Albanije.

Prema planu, svih preostalih 1.280 javnih preduzeća biće prodato, osim škola, bolnica, javnih zgrada i kancelarija.

Četiri hidroelektrane -- Ulez, Škopet, Bistrica 1 i Bistrica 2 -- predstavljaju profitabilna preduzeća koja doprinose sa 5,5 odsto u ukupnoj proizvodnji energije u zemlji.

Vlada takođe namerava da do kraja godine proda kompaniju za proizvodnju nafte Albpetrol i osiguravajućeg giganta INSIG. Nakon toga slede vladin udeo u već privatizovanoj rafineriji nafte ARMO, distributerima električne energije OSSH i CEZ i kompaniji za fiksnu telefoniju Albtelekom.

Da bi se proces odvijao nesmetano vlada je izradila zakon kako bi preispitala privatizaciju INSIG-a i izostavila koncept minimalne cene -- što je potez koji su mnogi kritikovali kao spremnost za prodaju javnih dobara po bilo kakvoj ceni.

Opozicija, koju predvodi Socijalistička partija i koja se našla u još dubljem političkom zastoju sa vladom posle spora vezanog za najnovije izbore, tvrdi da se radi o zloupotrebi privatizacije.

„Nećemo priznati kao legalan započeti proces privatizacije nacionalne imovine“, izjavio je lider opozcije Edi Rama, obećavajući da će vratiti tu imovinu kada opozicija preuzme vlast.

Mnogi se, međutim, protive privatizaciji iz ekonomskih razloga. „Ako ne postoji odgovarajuća ekonomska klima, ne možete da idete napred sa takvim projektom privatizacije, a posebno ne u strateškim sektorima. Njihov ostanak u državnom vlasništvu do sada je bio jedini mehanizam da se građani zaštite od povećanja cene energije“, izjavio je bivši zamenik ministra energetike Pajtim Belo.

Vlada je kao razlog za prodaju elektrana navela borbu protiv korupcije, ali žurba da se usvoji inicijativa, uz istovremeno kapitalizovanje bojkota opozicije, kao i nedostatak potpune transparentnosti i debate tokom ekonomske krize, dovode do nekih pitanja.

„Od suštinskog je značaja da ovaj proces bude konkurentan i transparentan i da se izbegavaju usluge ekonomskim lobijima bliskim političkom rukovodstvu zemlje“, izjavio je za SETimes bivši ministar za javnu ekonomiju i privatizaciju Zef Preci.

Eksperti takođe ukazuju na propuste u proceduri privatizacije koji omogućavaju investitorima da steknu udeo u prirodnim resursima -- branama i jezerima -- gde se elektrane nalaze. Odgovorno upravljanje branama je vrlo osetljivo pitanje u Albaniji, s obzirom na godine uzastopnih poplava i lošeg upravljanja branama elektrana KESH-a na severozapadu zemlje, o čemu se puno izveštavalo.

Vlada pruža još jedan motiv za prodaju. „Cilj ovih privatizacija je da se ubaci svež kapital kako bi se stvorili dodatni izvori likvidnosti za vladu“, rekao je savetnik ministra ekonomije, trgovine i energetike Fatmir Mehmetaj za SETimes.

Preci tvrdi da, bez obzira na značaj likvidnosti, sam proces treba da bude konkurentan i transparentan. „Požurivanje procesa me navodi da pomislim da se radi o relativno pristrasnoj privatizaciji, sa rizikom dovođenja nekvalifikovanih investitora“.

„To se ne može nazvati privatizacijom. To je jednostavno eksproprijacija državne imovine“, kaže za SETimes Erion Brace, član parlamentarnog Odbora za ekonomiju i finansije iz Socijalističke partije.

Bez obzira na tvrdnje opozicije, javni dug i prihodi u padu akutno su pitanje za Albance, a sredinom godine biće izvršena revizija državnog budžeta. Obim beneficija od prodaje elektrana ostaje da se vidi.

Nastavak na Southeast European Times...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Southeast European Times. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Southeast European Times. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.