Uskršnji paraglajding u Gani

Izvor: Politika, 22.Apr.2011, 23:02   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Uskršnji paraglajding u Gani

Afrika prilazi crkvi više nego ijedan drugi kontinent danas: novi verski spoj nadilazi osnivačka pravila

Leteći beli ljudi najuzbudljiviji su uskršnji prizor za decu iz sirotišta „Kvahu” na krajnjem jugoistoku Gane.

Već šestu godinu zaredom na Veliki petak, u brežuljkastu zabit visoravni Kvahu, iz belog sveta stižu grupe neobično opremljenih stranaca sa plastičnim kacigama, konstrukcijom „krila” zakačenog za leđa i darovima za ubogu afričku decu.
>> Pročitaj celu vest na sajtu Politika << />
Uprava misionarskog sirotišta u oblasti Kvahu Atibije zdušno nastoji da za ovu jedinstvenu priliku okupi svu siročad u dolini ispod litice. Kada nakon pet sati lelujanja na nebu „leteći beli ljudi” ipak slete na sportski stadion Nkvakva, stranci redovno ostavljaju izdašan uskršnji poklon za dečji bolji život. Za decu iz misionarskog sirotišta, letačka predstava paraglajdera sinonim je za Uskrs.

Pod pokroviteljstvom vlade Gane i uz finansijsku podršku jedne američke fondacije, Međunarodni festival paraglajdera u Kvahu Atibijeu uvršten je u zvanični program proslave Uskrsa u zapadnoafričkoj državi koja je 1957. godine stekla nezavisnost.

Ovog Uskrsa iz glavnog grada Akre asfaltnim putem do Kumasija krenule su 32 ekipe paraglajderista iz Nemačke, SAD, Švajcarske i Južnoafričke Republike da podele letačko zadovoljstvo sa zadivljenim afričkim posmatračima.

Svita vozača rasklimatanih taksija, tkači čuvenih kente tkanina, suveniri, kuvari, lokalni fotografi i plemenski igrači sačekali su pridošlice kod Nkvakve, odakle se do Atibije dalje ne može bez džipa. Na vrhu litice, šareni uskršnji karavan sačekao je ministar turizma. „Na vrhu Kvahu Atibije za Uskrs pronašli smo svoj pogled u nebo”, ponosno je istakao ministar Sena Danusa.

U Africi, Uskrs je drugačiji.

Crni kontinent je odavno zbacio stroge stege evropejskih crkvenih kanona, naglašava rimokatolički nadbiskup Pijus Nkube iz Bulavaja, na jugoistoku Zimbabvea.

„Crkva je u Africi vitalnija nego u Evropi ili Americi. U Evropi odlazak na mise je najčešće obaveza koja se mora ispuniti. Afrika je kontinent sa previše nevolja, ratova, bede i boleština. Ljudi su ovde željni svetkovina, vedrine, panađura... Afrikanci smisao ovolikog haosa oko nas sve više traže na nebu, u Bogu, i ne opterećuju se previše ako svevišnji red nalaze u spoju drevnih i crkvenih verovanja“, kaže Nkube.

Duhovno trpeljiva u materijalnom siromaštvu, Afrika danas prilazi crkvi više nego ijedan drugi kontinent, ističe Pol Džermond, profesor uporedne religije na Univerzitetu Vicvatersrand u Johanesburgu. Čak 14 poseta pape Jovana Pavla Drugog Africi doprinele su da se broj rimokatolika od 1978. uveća za 140 odsto: na kontinentu sa preko milijardu stanovnika, rimokatoličku veru upražnjava preko 150 miliona stanovnika, ističe profesor Džermond.

U vremenu kada islam i pentakostalne crkve takođe nadiru u Afriku, hrišćanstvo ne posustaje u osvajanju vernika. Od istorijske službe predstavnika 13 od 15 pravoslavnih patrijaršija sveta u crkvi Svetog trojstva u Harareu 1998. broj pravoslavaca u Podsahari – od Konga do rta Dobre nade – značajno raste, navode podaci Sveafričke patrijaršije u Aleksandriji.

Crkveni pristup najsiromašnijem kontinentu danas je ipak drugačiji nego u kolonijalna vremena kada su misionari pokušavali da privedu Afrikance crkvi. U oštroj bici za novi uticaj i vernike, crkve nastoje da se prilagode Africi i njenoj realnosti: metamorfoza vere i običaja postaju neminovni, smatra profesor Džermond.

Za kongoansko pleme Bakongo, Hristovo raspeće – tek je jedan od korisnih fetiša u svakodnevnom životu. Za vernike u crkvi Svetog Jozefa u Sovetu nema Uskrsa bez zvuka zulu bubnjeva i Amina bez pevanja plemenskih pesama.

Uskršnji panađur sa letećim belim ljudima na jugoistoku Gane uklapa se u ova nova vremena.

Tanja Vujić

objavljeno: 23.04.2011.

Nastavak na Politika...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Politika. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Politika. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.