Učenici koji su u Trsteniku nastavnici izmakli stolicu vraćeni u klupe; Škole se sve više suočavaju sa problemom nedostatka nastavnika

Izvor: Radio Televizija Vojvodine, 05.Feb.2023, 10:22

Učenici koji su u Trsteniku nastavnici izmakli stolicu vraćeni u klupe; Škole se sve više suočavaju sa problemom nedostatka nastavnika

Proredile su se, ali ne i prestale da stižu vesti o vršnjačkom nasilju. Formirana Radna grupa zbog vršnjačkog nasilja predložila je mere čija se primena čeka, bez propisanog roka. Neki rokovi su istekli, pa su učenici koji su u Trsteniku maltretirali profesorku, vraćeni u klupe. Nastavnica je, međutim, i dalje na bolovanju. Ta vest "zazvonila" je na uzbunu i prosvetarima i psiholozima.

Kada se deca brutalno >> Pročitaj celu vest na sajtu Radio Televizija Vojvodine << tuku u školi, nekoliko njih protiv jednog, kada su nasilna prema profesorima ili obrnuto, postavlja se pitanje ko je odgovoran. O tome, neretko, presuđuju javnost i mediji, baš kaou slučaju škole u Trsteniku. Nastavnica engleskog kojoj su đaci izmakli stolicu i dalje je na bolovanju.

Jedan od trojice đaka koji je učestvovao u incidentu, odmah se ispisao. Druga dvojica su, nakon odluke da se izbace iz škole zbog fizičkog, psihičkog i digitalnog nasilja, uložili žalbu i krajem decembra vraćeni na nastavu.

Disciplinski postupak je produžen jer je, između ostalog, jedan od njih bio odsutan iz škole sve do početka drugog polugodišta.

"Istina je da naš zakon ne prepoznaje udaljavanje sa nastave dok se ne završi disciplinski postupak. Bez obzira da li su školu pohađali ili ne, oni su u školu vraćeni odlukom. Ovo je vrlo loša poruka svakome ko radi u prosveti", kaže predsednica USPRS-a Jasna Janković.

Dok Školska uprava Kruševac odlučuje o statusu učenika koji su maltretirali nastavnicu, odnosno da li će ih udaljiti iz škole, psiholozi savetuju da se u tom, kao i svim ostalim slučajevima nasilja, sagledava šira slika.

"Kad se takav incident dogodi, u kome se povređuju druge osobe na vrlo ružan i neprihvatljiv način, odgovornost svih nas je da sagledamo šta smo uradili da bi naša deca imala pravo da se bahato ponašaju i da ne vode računa o posledicama", objašnjava dečji psiholog Branko Tišma.

Radna grupa formirana zbog učestalog nasilja u školama, Ministarstvu prosvete je u decembru predložila mere za njegovu prevenciju. Čeka se primena.

"U januaru smo usaglasili i predlog propisa koje je potrebno izmeniti da bi se mere primenile. Rok nije moguće zadati, jer među aktima ima i onih koji zahtevaju delovanje više resora. U toku je pravno-tehnička obrada pravilnika koji su izmenjeni, kao i Stručnog uputstva za rad odeljenskog starešine, a rad na zakonima ćemo nastojati da završimo u što skorijem roku", kažu u Ministarstvu prosvete.

Ministarstvo priznaje – izmena zakona jeste neophodan, ali ne i dovoljan uslov za smanjenje nasilja u školama. Važno je da se primene u praksi. A neće, po svemu sudeći, pre jeseni i nove školske godine.

Lajović: Deca ne znaju šta je sistem vrednosti

Školski psiholog Biljana Lajović izjavila je danas da se događa sve više slučajeva nasilja u školama zato što ne postoji kontinuitet u vaspitavanju dece, pa deca ne znaju šta je sistem vrednosti i zato što odrasli daju veoma loš primer deci.

Ona je rekla zaTanjug da danas imamo decu koja odrastaju potpuno drugačije od nas, kao i da je nestalo vreme kontinutiteta kada su porodica i škola vaspitavale decu na isti način.

"Sad mi imamo to da porodice vaspitavaju na jedan način, škole na drugi, društvo na treći. Dete se nalazi u centru tog razvlačenja. Onda imamo uticaj društvenih mreža koji je neverovatan. Mi imamo problem da deca rastu, a da ne znaju šta je sistem vrednosti", poručila je Lajović.

Dodala je da se i roditelji ponašaju na sličan način, kao i njihova deca.

"Roditelji deci pravdaju časove da ne idu na kontrolne i pismene zadatke, nego da odu kada se spreme. Opravdavaju do besomučnosti, a oni dolaze u školu kao studenti. To nije škola, već studiranje", navodi školski psiholog.

Dodaje da je problem dublji i ističe ponašanje starijih koji, kaže, deci daju veoma loš primer, a u to je ubrojala i scene sa sednice Skupštine Srbije od pre dva dana.

"Stalno dajemo pogrešan primer. Mi kao da smo izgubili sposobnost normalne komunikacije i zdravorazumskog postupanja. Ne treba tu neka spektakularna psihologija, već zdrav razum", naglasila je Lajović.

Istakla je da škola radi vaspitni rad, da se zove obrazovno-vaspitna ustanova i da bi crtica između obrazovanja i vaspitanja trebalo da bude vaga.

"Nažalost, to nije jednako i škola je počela da ide na onu stranu obrazovanja. Dok se to ne izjednači, mi ćemo stalno biti u problemu", istakla je Lajović.

Komentarišući slučaj kada su učenici jedne srednje škole u Trsteniku izmakli stolicu profesorki, sve to snimili i objavili na društvenim mrežama, Lajović je rekla da su ta deca pokazala da njima treba pojačan vaspitni rad.

Lajović smatra da je tu potreban pojačan rad koji podrazumeva i određeni društveno koristan i humanitarni rad.

"Treba da ih dovedemo dotle da oni sami pomisle "pa ja stvarno treba toj ženi da se izvinim", a ne da kažu izvini i gotovo", rekla je Lajović.

Naglašava da je neko morao da radi i sa nastavnicom kojoj je izmaknuta stolica i da pokuša da joj pomogne da prevaziđe tu situaciju.

S druge strane, navodi Lajović, postoje nastavnici koji dolaze relativno nepripremljeni.

"Oni uče na matičnim fakultetima sadržaj nastavnog predmeta i metodiku, ali ne uče nešto što se zove upravljanje odeljenjem. To je posebna veština, vi treba da znate kako da se postavite jer tamo ima 30 osoba sa kojima treba da radite. Ako na času imate prazan hod, ako deca nisu angažovana i čas nije kvalitetan, ako im čas ne drži pažnju, deci će svašta pasti na pamet", upozorava Lajović.

Smatra da postoji mnogo tačaka u kojima može da se deluje.

"I da se nastavnici bolje pripreme i da se u nastavu, pored bazičnih studija, unese i nešto savremeno i da se deca angažuju na nekim drugim aktivnostima. Ima dece kojima ne ide srpski i matematika pa prave đavolije, ali bi im nešto drugo išlo bolje", poručuje Lajović.

Dimitrijević: Škole se sve više suočavaju sa problemom nedostatka nastavnika

Škole u Srbiji se sve više suočavaju sa problemom nedostatka nastavnog kadra zbog malih plata i nasilja u školama, izjavila je danas Ana Dimitrijević iz Foruma beogradskih gimnazija.

"Već mesec dana tražimo profesore određenih profila i ne možemo da ih nađemo, jer neće niko da dođe u školu. Zbog plate, ali i zbog nasilja. Zašto će neko da ide u školu da ga neko bije zbog plate koja je ispod republičkog proseka", rekla je Dimitrijević za Tanjug.

Komentarišući slučaj u Trsteniku, kada su učenici izmakli stolicu nastavnici, sve to snimali i objavili na društvenim mrežama, ona je istakla da se to završilo tako što se jedan od trojice momaka ispisao iz škole, pre nego što je i počeo disciplinski postupak, dok su druga dvojica prošli bez kazne.

"Forum beogradskih gimnazija traži da se zabrani da učenik može da se ispiše iz škole posle jednog takvog događaja pre završetka disciplinskog postupka. Onda bi svi mogli da rade šta hoće. Ispišu se iz jedne škole i idu u drugu", poručila je Dimitrijević.

Što se tiče druga dva učenika, od kojih je jedan snimao, a drugi izmakao stolicu, oni su vraćeni u školu zbog propusta u proceduri.

Kako je rekla, bilo je neophodno da se neposredno nakon događaja obavi vaspitni rad sa detetom, koji uključuje razgovor psihologa i pedagoga sa počiniocima i roditeljima.

"Ovde je bila takva tenzija, jer se pojavilo na mrežama, i verujem da se tu požurilo da se što pre reši i pokaže reakcija škole, pa se to nije uradilo. Naravno, advokati koji njih brane su samo uradili svoj posao i našli grešku", objasnila je Dimitrijević.

Dodaje da bi oni koji rade u školama, pre svega direktor i pravnik, morali da znaju svoj posao.

Što se tiče koleginice iz Trstenika koja je predavala, ona je još uvek na bolovanju, a Dimitrijević kaže da ne zna da li su joj se učenici izvinili.

Dodaje da su svi koji rade u prosveti svesni da se te stvari dešavaju i da će se dešavati, te da pokužavaju da ukažu na to.

Kaže da je, ipak, reč o deci bez obzira što neka od njih imaju 18 godina.

Ona dolaze iz različitih porodica i ko zna kakva je situacija kod njih, ističe i dodaje da je pitanje da li im u kući ništa nije dozvoljeno, pa divljaju u školi ili im je sve dozvoljeno, pa samo nastavljaju u školi.

"Ono što mi moramo da radimo, jeste da, čim vidimo naznaku nekog agresivnog ponašanja, odmah reagujemo. Da uključite dete u vaspitni rad, ali bez neke pompe, nego da povremeno ode kod psihologa da porazgovara", naglašava Dimitrijević.

Smatra da se roditeljima na vreme mora skrenuti pažnja kako se dete ponaša i na kraju krajeva, dodaje, moramo videti same roditelje, jer često kada radimo sa decom radimo i sa roditeljima.

"To je dugotrajan proces i mora se početi od vrtića, jer u srednjoj školi ti momci su za glavu viši od mene i ja im ne mogu ništa. Ja sam uvek za to da se ide na empatiju, kakva god da su deca. Ali ljudi nemaju iskustva pa se ne snađu", zaključuje Dimitrijević.

Nastavak na Radio Televizija Vojvodine...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Radio Televizija Vojvodine. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Radio Televizija Vojvodine. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.