Zaradiš 76, a dobiješ 116 miliona: Kako država finansira Srpsku pravoslavnu crkvu

Izvor: B92, 08.Nov.2019, 01:10   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Zaradiš 76, a dobiješ 116 miliona: Kako država finansira Srpsku pravoslavnu crkvu

Vlada Srbije uplatila je SPC 40 miliona dinara više nego što se crkva nadala da će dobiti od prodaje poštanskih markica za izgradnju Hrama Svetog Save. Zašto?

"Država i crkva - ruku ruku mije" ili "oduživanje crkvi za sve što joj je oduzeto".

Ekonomisti i crkveni analitičari različito tumače odluku države da uplati Srpskoj pravoslavnoj crkvi (SPC) iz budžetskih rezervi dodatnih 40 miliona dinara.

Radi se o novcu od prodaje poštanskih markica >> Pročitaj celu vest na sajtu B92 << koji bi trebalo da ide u fond za izgradnju Hrama Svetog Save u Beogradu.

Ispostavilo se da je Vlada Srbije umesto 76 miliona dinara, koliko uopšte može da se sakupi od prodaje markica, uplatila SPC - 116 miliona dinara.

"Nejasno je i netransparentno zašto je uplaćeno više novca", kaže Nemanja Nenadić iz organizacije Transparentnost Srbija za BBC na srpskom.

"Crkva je zapravo trebalo da dobije manje jer, kada se markice prodaju, i pošta treba da uzme deo za distribuciju."

Spisak institucija koje nisu odgovorile na pitanja BBC-ija o uplati iz budžetskih rezervi i dodatnom finansiranju SPC:

Od 14. oktobra u poštama širom Srbije se prodaju doplatne marke sa likom Svetog Save. Odštampano je 7.6 miliona markica, koštaju deset dinara.

Novac od prodaje dobiće Srpska pravoslavna crkva "za finansiranje građevinsko-zanatskih radova i radova na uređenju enterijera" Hrama Svetog Save.

Ipak, Vlada Srbije donela je nedavno odluku da iz budžetskih rezervi isplati skoro milion evra za potrebe izdavanja ove doplatne markice.

Kada je Žarko Bogosavljević, novinar portala 021.rs, video ovu odluku u Službenom glasniku nije mu bila jasna računica.

"Markica košta deset dinara, a prodaje se u 7,6 miliona primeraka. To je jednostavnom računicom - 76 miliona dinara", kaže Bogosavljević za BBC na srpskom.

"Zato mi nikako nije bilo jasno zašto su uplatili 116 miliona dinara, odnosno skoro milion evra, jer je to 350.000 evra više".

Bogosavljević konstantno prati uplate države crkvi pa kaže da "oni svakih nekoliko meseci doplaćuju vanredno novac".

Zato i ne može da shvati "zašto samo nisu naznačili da je novac za nešto drugo".

Budžetske rezerve su sredstva koja Vlada može da raspoređuje mimo usvojenog budžeta. O uplatama se razgovara direktno na sednicama Vlade gde se i usvajaju odluke o trošenju ovog novca.

Vlada već tri godine nije usvojila završni račun budžeta, pisao je Insajder. Ovo znači da javnost nije mogla da vidi koliko je tačno novca odlazilo iz budžetskih rezervi i na šta se trošilo.

U međuvremenu, fond za budžetske rezerve je povećan čak četiri puta od 2016. do 2018.

"To će i u 2019. biti oko 50 milijardi dinara. Time je dodatno umanjenja transparentnost trošenja budžetskih sredstava", upozorio je prošle godine Pavle Petrović, predsednik Fiskalnog saveta.

Verske zajednice u Srbiji finansiraju se kroz nekoliko kanala i to je uglavnom vidljivo u budžetu.

Država Srbija je iz budžeta za crkve i verske zajednice izdvojila od 2002. do 2016. godine 88 miliona evra, navodi se u istraživanju Insajdera. Iznosi se ne prikazuju objedinjeno, jer se sredstva izdvajaju preko različitih institucija - ministarstava pravde i kulture, kao i preko Kancelarije za Kosovo i Metohiju.

Da bi neka verska zajednica bila upisana u državni registar i time ozakonila rad uskoro će morati da, umesto svega stotinu, dostavi potpise 1.000 punoletnih građana koji zahtevaju njenu registraciju.

Pravo na finansiranje iz budžeta imaju i verske obrazovne ustanove koje dobiju akreditaciju .

Iznos koji se dobija iz budžeta jeste vidljiv i zakonom preciziran, ali ono što je vanredno jesu uplate iz budžetskih rezervi Srpskoj pravoslavnoj crkvi koje su na gotovo mesečnom nivou.

"To je sistem - ruka ruku mije", kaže za BBC na srpskom Saša Đogović, saradnik Instituta za tržišna istraživanja (Izit).

"Vrh crkve podržava aktuelnu vlast i za to dobija finansijsku potporu."

Uplate iz budžetskih rezervi Srpskoj pravoslavnoj crkvi:

Prema Zakonu o računovodstvu iz 2013, ali i prethodnim zakonima, crkve i verske zajednice nemaju obavezu da objavljuju finansijske izveštaje.

Oslobođene su i poreza na osnovnu delatnost i imovinu, a imaju pravo na povraćaj PDV-a na robu koja je u funkciji bogosluženja.

"Neodgovorno je da uzimate sredstva iz budžeta, a da ne morate tom budžetu ništa da vraćate kao što to rade ostali obični smrtnici", misli Đogović.

Deo novca odlazi iz budžeta i na penzijsko, invalidsko i zdravstveno osiguranje sveštenika i verskih službenika, za šta se izdvaja oko 1,3 milijardi dinara. Tu je i novac za podršku sveštenstvu i monaštvu na Kosovu, ali i doprinos teološkom obrazovanju sveštenika i gradnji verskih objekata.

"Time što država izdvaja novac za investicione potrebe crkve samo doprinosi utiranju socijalnih podela u društvu", dodaje ekonomista IZIT-a.

Đogović misli i da je "ne samo ekonomski nemoralno, već i nehumano, da institucija kao što je crkva dobija novac na ovaj način".

Da je "Hram Svetog Save ipak veliko kulturno dobro" misli njegov kolega Ljubomir Madžar, redovni profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu.

"Hram cene i vernici i oni koji to nisu", kaže Madžar.

"Zato je potrebno odvojiti dve stvari - da je u redu što država ulaže u Hram, ali da je potrebno da ta ulaganja budu transparentnija".

On dodaje da je odnos države i crkve, kada su u pitanju finansije, bio različit od vlasti do vlasti, a da Vojislava Koštunicu pamti kao predsednika koji je mnogo ulagao u SPC.

Neuspela restitucija je za verskog analitičara Željka Injca razlog zašto crkva dobija vanredno novac od države.

"Država, posle perioda komunizma, nije vratila crkvi njenu imovinu", tvrdi Injac koji kaže da država na ovaj način "održava sa SPC dobre odnose".

"Samo u naselju oko manastira Rakovica živi 100.000 ljudi, a to je sve crkveni posed koji joj nikada neće biti vraćen jer je restitucija tu nemoguća.

"Srpska pravoslavna crkva na papiru nema prava da joj se dodatno pomaže da izgradnju objekata ili popravke, ali je to prećutan dogovor."

Pratite nas na Fejsbuku i Tviteru. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk

Izvor: BBC News na srpskom

Nastavak na B92...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta B92. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta B92. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.