Srpska država večna zadužbina Svetog Save

Izvor: Večernje novosti, 27.Jan.2019, 00:10   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Srpska država večna zadužbina Svetog Save

Danas slavimo dan najvećeg našeg prosvetitelja, prvog arhiepiskopa , utemeljivača nacije i kulture, zdravstva, građanskog zakonodavstva SRPSKA pravoslavna crkva proslavlja ove godine osam vekova samostalnosti, za koju se izborio Sveti Sava čije je svetovno ime bilo Rastko Nemanjić, putujući, u diplomatskim misijama, između Srbije, Svete Gore, Carigrada, Svete zemlje i Male Azije. Zahvaljujući autokefalnosti, srpski narod je stekao pravo da sam bira svog vladara, >> Pročitaj celu vest na sajtu Večernje novosti << a što je još važnije, dobio je nacionalnu crkvu koja mu je održavala jezik, moral, običaje i sećanje. Tako su Srbi, zahvaljujući Savinim postignućima, očuvali identitet tokom vekova turkokratije i potpunog egzila van svoje zemlje. Sava je i danas zagonetna ličnost. Nauka još nema jasan odgovor na pitanje kako je on još kao mladić i skromni monah bez titule pregovarao direktno s romejskim carem o dobijanju zemljišta za nezavisni srpski manastir na Atosu. Tako smo dobili carski manastir Hilandar, eksteritoriju u monaškoj republici, zahvaljujući kojoj je održan državni kontinuitet Srbije u vekovima kad je nije bilo na geografskim kartama. - Sveti Sava, otac srpske crkve, bio je i izvanredan političar i državnik. Imao je neverovatnu sposobnost da proceni međunarodne okolnosti i njegovi diplomatski potezi su bili nepogrešivi. On je tačno znao kod koga treba otići, koga pitati, šta raditi. Bio je u toku svega što se dešava, a pri tome morate imati u vidu složenu sliku tadašnjeg sveta. To je vreme Četvrtog krstaškog rata, kad je srušena Vizantija, a Latini drže Carigrad. Sava baš tad ide u maloazijsku Nikeju, gde nalazi vizantijskog cara i patrijarha, od kojih dobija autokefalnost srpske crkve. On je svega svestan i ponaša se shodno okolnostima, mudro i pronicljivo - kaže istoričar prof. dr Radomir Popović, protojerej-stavrofor. PROČITAJTE I: Sveti Sava u stihovima SAVIN ugled bio je takav da ga velikodostojnici pravoslavnog sveta nazivaju knezom, što je potpuno neuobičajeno, ali precizno pokazuje njegov status u hijerarhiji "pravoslavne vaseljene". Njemu, na putu za Sinaj, najviše počasti ukazuje i daje mu oružanu pratnju eubejski sultan, musliman. Ne uznemiravaju ga ni franački fratri posle sloma Vizantije, kad na Svetoj Gori terorišu sve ostalo pravoslavno sveštenstvo.Crtež putovanja Sv. Save Sava plovi između Evrope, Azije i Afrike bez straha, jer se, još kao mladić na Atosu, dva puta domišljato spasao iz ruku gusara. Koščati čovek, prodornog pogleda, koga znamo sa freske u Mileševi, prešao je hiljade kilometara putujući pešice, na konju, mazgi, kamili, po Srbiji, Vizantiji, Svetoj zemlji, Egiptu... Vešto se peo bosonog na vrh Atosa i druge visove u kršu gde se molio sa pustinjacima. Još niko nije objasnio odakle je crpeo snagu za ove izuzetne fizičke napore, koji nisu uobičajeni za isposnika, koji je istovremeno arhijerej, diplomata i prosvetitelj.Pirg Sv. Save u Hilandaru - Veliki vizantolog Obolenski, oksfordski profesor, kaže da se svaki istoričar koji proučava Savu zaprepasti kad vidi šta je ovaj sve uradio i gde je sve stigao za 60 godina. On je bio čista energija, najveći srpski putnik srednjeg veka, neprestano u poslu i na terenu. Zato je veliki ruski crkveni dostojanstvenik, kad je 1200. došao u carigradski manastir Bogorodice Evergitide, u dnevniku sa poštovanjem zapisao: "Ovde sam gde odseda knez Sava". Sava, koji tad ima samo 25 godina, već je bio poznat u celom pravoslavnom svetu. Za takvu osobu danas se koristi termin superstar - kaže prof. dr Radivoj Radić, ugledni vizantolog. DA bismo stekli predstavu o Savi diplomati, moramo da se u mislima vratimo u njegov svet, gde je golub pismonoša jedina komunikacija, u kome se putuje pešice ili, u boljem slučaju, jašući, i gde je putnik izložen svim vremenskim nepogodama i razbojničkim družinama. Uprkos svim tim ograničenjima, Sava raspolaže pravovremenim i tačnim informacijama i putuje Mediteranom. Takva obaveštenost deluje natprirodno, ali naučnici kažu da je to plod dugotrajnog rada na stvaranju monaške diplomatsko-obaveštajne mreže. PROČITAJTE I: Sve spaja Sveti Sava - Sva Savina putovanja su veoma dobro organizovana i pripremljena, bez trunke improvizacije. Manastiri i crkve su tad bili obavešteni o svemu i imali su izuzetnu komunikaciju. Sve vesti su se širile preko monaha. Zato su Nemanja i Sava bili ktitori koji su gradili, kupili ili prilagali manastirima, od Sinaja, preko Svete zemlje i Vizantije, do Srbije. Njihove zadužbine su temelj srpske kulture i nacije, koje se ne mogu ni zamisliti bez Đurđevih stupova, Studenice, Žiče i Hilandara. Savino zaveštanje je od Nemanjića stvorilo ljude duboko svesne prolaznosti zemaljske moći i titula, pa su nam ostavili večne zadužbine, a ne palate, iz kojih su vladali. To sve govori - ukazuje dr Popović. Kapela Starog Rusika / Foto B. Subašić NAPISAO I PRVI USTAV SAVA je postavio temelje moderne srpske države radeći na prosveti, umetnosti, zdravstvu, crkvenom, ali i građanskom zakonodavstvu. - Pisanjem Nomokanona, on je stvorio prvi crkveni i državni ustav. Nomos je na grčkom zakon, a kanon crkveno pravilo. Nomokanon je spoj crkvenih i državnih pravila u jednoj knjizi. Koliko je to delo važno, pokazuje činjenica da je početkom 19. veka, u Prvom srpskom ustanku, prota Mateja opet uzeo Nomokanon da se po njemu sudi - naglašava dr Radomir Popović.
Pogledaj vesti o: Sveti Sava

Nastavak na Večernje novosti...



Pročitaj ovu vest iz drugih izvora:
Povezane vesti

Crkva proslavlja Svetog Savu

Izvor: Radio Televizija Vojvodine, 27.Jan.2019

Srpska pravoslavna crkva danas slavi dan svog utemeljivača. Od polovine 19. veka Savindan se slavi kao školska slava. Sveti Sava je slavljen i kao zaštitnik zanata...U srpskim pravoslavnim hramovima na današnji dan se proslavlja spomen osnivača Srpske pravoslavne crkve. Sveti Sava je svoju otadžbinu...

Nastavak na Radio Televizija Vojvodine...

Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Večernje novosti. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Večernje novosti. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.