Izvor: RTS, 27.Jan.2023, 10:12

Koliko znamo o Svetom Savi – vizionaru koji je dao identitet srpskom narodu

Srpska pravoslavna crkva i vernici obeležavaju Svetog Savu, koji se smatra jednom od najznačajnijih ličnosti srpske istorije. Aleksandar Raković iz Instituta za noviju istoriju Srbije ističe da je Sveti Sava dao identitet srpskom narodu i stvorio autokefalnu crkvu, da je zaslužan za uspostavljanje državnosti ali i književnosti i prosvete.
Aleksandar Raković kaže da sada o Svetom Savi znamo više nego što smo znali pre pedeset >> Pročitaj celu vest na sajtu RTS << ili sedamdeset godina.

"Govorim o običnim građanima, ne govorim o istoričarima i teolozima koji su o Svetom Savi znali jako mnogo. Izašli smo iz perioda ateizacije koji je suzbio to sećanje na Svetog Savu kao osobu koja ne bi bila samo istorijska ličnost, nego kao nekog ko je dao identitet srpskom narodu, stvorio autokefalnu Srpsku pravoslavnu crkvu, preokrenuo poziciju srpskog naroda time što je odabrao da to bude utemeljeno i da to bude pravoslavna vera kao osnovna vera srpskog naroda, deo našeg fundamenta i identiteta", navodi Raković.
Ističe da sada mnogo više znamo o Svetom Savi, kao i da deca čak od vrtića uče o njemu i na svetosavskim proslavama čitaju o njemu i njegovom delu.
Poručuje da je Rastko Nemanjić, Sveti Sava, bio vizionar.
"On je bio vizionar koji je u jednom teškom vremenu za Pravoslavnu crkvu, Vizantijsko carstvo i Srbiju, kada je Carigrad bio pod okupacijom Latina, to je bila najveća pljačka Carigrada. U to vreme Sveti Sava je došao na jednu izvanrednu ideju da od carigradskog patrijarha koji je stolovao u Nikeji tada traži autokefalnost za srpsku crkvu. To je jedan procep u vremenu kada je bilo moguće da on to dobije iz raznoraznih, pa i političkih razloga, i on je to učinio", dodaje Raković.
Ukazuje da je to ključni momenat utemeljenja identiteta Srbije.
"Njegov stariji brat Vukan je bio rimokatolik, srednji brat Stefan je bio pravoslavac. U tom klackanju Nemanjića da li će se Srbija biti pravoslavna ili rimokatolička zemlja upravo je Sveti Sava udario pečat na to da Srbija bude pravoslavna zemlja i to je odredilo naš identitet do dana današnjeg", ističe Raković.
Zaveštanje Svetog Save i dan-danas je prisutno u tradiciji slovenskih naroda, a Raković kaže da nije reč samo o slovenskim narodima, već i o grčkom narodu i drugim pravoslavnim narodima.
"Sveti Sava je praznik koji slave sve pravoslavne crkve u svetu, to je njegov značaj. On je ogroman za pravoslavlje, jer sa Svetim Savom pravoslavlje se na zapadnom prostoru utvrdilo i proširilo", dodaje Raković.
"Hilandar je suština srpskog identiteta"Veliki župan Stefan Nemanja 1196. napušta svoje kraljevstvo – Rašku i pridružuje se sinu u manastiru Studenica, gde postaje monah i dobija ime Simeon. Dve godine kasnije, Sava i Simeon osnivaju manastir Hilandar na Svetoj Gori. Raković ističe da je to od velikog značaja, jer je veoma važno što je Hilandar ostao srpski.
"Hilandar je suština srpskog identiteta. Iako on danas niti se nalazi u Srbiji, niti je deo srpske crkve, on je deo Svete Gore koja je pod Carigradskom patrijaršijom, svi znamo da je taj manastir srpski. Dakle, do te mere je velika važnost Hilandara za naš identitet da svi znamo da je taj manastir srpski", navodi Raković.
Ukazuje i da Hilandar nije bio jedini srpski manastir, bilo ih je još četiri na Svetoj Gori.
"Međutim, vremenom srpski monasi su nestajali iz tih manastira, a onda po nepisanom pravilu su Grci preuzimali te manastire i Hilandar je jedini koji smo uspeli da vratimo iako je i on prelazi i u grčki, pa u bugarske ruke, ali upravo je kralj Aleksandar Obrenović uspeo da vrati Hilandar pod okrilje srpskog pravoslavlja", kaže Raković.
Početkom 13. veka Sava je postao đakon i sveštenik Hilandara, a zatim i arhimandrit u Solunu. Kada se 1207. godine vratio u Srbiju, sa sobom je poneo i mošti svog oca, svetog Simeona i tako se izmirio s ranije zavađenom braćom Stefanom i Vukanom. U narednom periodu, tokom prvih decenija 13. veka, srpska država je doživela procvat pod vladavinom Nemanjića.
"Od Stefana Nemanje, pa do cara Dušana postoji jasan kontinuitet i jačanje srpske države, sa carom Urošem promenile su se te okolnosti i posle je došlo do turske najezde i jednog epohalnog istorijskog događaja kakva je bitka na Kosovu 1389. godine koja je trajno promenila istoriju našeg prostora", objašnjava Raković.
Ističe da je srednjovekovna srpska država bila i procvat srpske državnosti i srpske crkve.
"U srednjem veku Srbija nije kaskala za nekim drugim zemljama, u to vreme Zapad je kaskao u velikoj meri", dodaje.
Od Svetog Save možemo da govorimo o srpskoj književnostiSveti Sava je i najveći srpski prosvetitelj. Imao je veliki uticaj na kulturno-umetnički razvoj Srbije, posebno na razvoj srpske srednjovekovne književnosti.

"Od Svetog Save mi možemo da govorimo o našoj srpskoj književnosti. Od Svetog Save i njegovog brata Stefana kreće taj razvoj srpske književnosti, počev od biografije koji su napisali o njihovom ocu pa nadalje", ističe Raković.
Naglašava koliko se početaka vezuje upravo za Svetog Savu – početak državnosti zajedno sa njegovim ocem i braćom, početak autokefalne crkve, ali i početak književnosti i prosvete.
Zahvaljujući Savi, Srpska pravoslavna crkva je postala autokefalna, tj. samostalna crkva koja ne zavisi od drugih crkava. Raković ističe da je nešto što je najvažniji za svaki pravoslavni narod da ima svoju autokefalnu crkvu, kao i da je to jednako važno kao kada imamo nezavisnu državu.
Osveta Sinan-pašePred kraj života Sava kreće na put sa željom da svoj život završi lutajući nekom nepoznatom zemljom. Proputovao je Palestinu, Siriju, Persiju, Vavilon, Egipat i Anatoliju. U Trnovu, prestonici Bugarskog kraljevstva, razboleo se i preminuo 27. januara 1236. godine.
Posle nekoliko neuspelih pokušaja, kralju Vladislavu je napokon pošlo za rukom da prebaci mošti Svetog Save u manastir Mileševa, oko 1237. godine. Međutim, Sinan-paša ih je oteo i odneo u Beograd gde ih je spalio krajem 16. veka na vračarskom nasipu u Beogradu, gde se danas nalazi jedna od najvećih pravoslavnih crkava na svetu, Hram Svetog Save.
"To je bila osveta Sinan-paše za srpske ustanke na Kosovu i Metohiji, Hercegovini i Banatu. Da bi pripretio Srbima iz Banata, a Banat se sa Vračara može videti golim okom. To je bila pretnja Srbima da treba da zaustave svoj veliki ustanak protiv Turaka. Ali, kao što vidimo, to za srpski narod ima poseban zavetni značaj, svetosavlje je dobilo dodatno na toj zaveti i sećanju na Svetog Savu, jer svetosavlje je fundament identiteta Srpske pravoslavne crkve i srpskog pravoslavlja i našeg naroda, zajedno sa kosovskim zavetom i Pećkom patrijaršijom i svim ostalom elementima koji čine Srpsku pravoslavnu crkvu", ističe Raković.
Posle tog događaja vera u Svetog Savu je bila još jača u narodu, a Raković kaže da su o tome mnogi pisali.
"Da je ta vera koju je utemeljio Sveti Sava bila toliko moćna za vezivno tkivo srpskog naroda", zaključuje Raković.
Ružić: Važno je da se danas kroz Svetosavske nagrade zahvalimo svim nastavnicima i učenicimaDanas sve škole u Srbiji Savindan slave kao svoju slavu. Ministar prosvete Branko Ružić kaže će u svim školama danas biti obeležen Savindan na prigodan način uz priredbe i rezanje kolača.

"Mislim da je zaista lep dan, praznik koji je red čestitati svim nastavnicima i učenicima i podsetiti se na velika dela našeg arhiepiskopa i utemeljivača prve srpske samostalne države, čoveka koji je ostavio jednu veliku zaostavštinu koju mi baštinimo vekovima", navodi Ružić.
Ističe da je Sveti Sava u toj zaostavštini naznačio da je obrazovanje i vaspitanje suština napretka naroda.
I ove, kao i prethodnih godina, biće dodeljene Svetosavske nagrade. Ružić kaže da je komisija ove godina imala težak zadatak, kao i da su imali rekordan broj prijava.
"Od 180 prijava biće dodeljene 34 nagrade. Imaćemo tu i učenike i nastavnike i profesore, škole, naučne institute i mislim da je uvek najteže članovima komisije da se opredele za briljantne bilo pojedince bilo kolektive ili institucije", ističe Ružić.
Ukazuje da će to biti veliki podstrek kako za dobitnike priznanja, tako i za one koji će narednih godina biti laureati.
"Značajno je da se danas zahvalimo svim nastavnicima, učiteljima i učenicima naravno, oni su epicentar svega, ali i roditeljima na razumevanju", poručuje Ružić.
Naglašava da je Svetosavska nagrada za neke prosvetne radnike kruna karijere, ali i početak i podstrek za neke nove poduhvate.
"Zato je važno da se uvaži sve ono što ti pojedinci i institucije rade na razvoju našeg obrazovnog sistema uz pomoć države", rekao je Ružić.
Večeras od 20 časova na Drugom programu Radio-televizije Srbije biće prikazana u direktnom prenosu i Svetosavska akademija "Riznica Srbije". Ministar je pozvao sve građane da pogledaju kulturno-umetnički program koji je pripremljen.
"Program je koncipiran tako da je fokus upravo na talentovanoj deci gde će upravo oni afirmisati sve ono što su naučili tokom školovanja u našem obrazovnom sistemu", zaključio je Ružić.

Nastavak na RTS...






Povezane vesti

Petković: U Svetom Savi sabrana sva vremena, to se najneposrednije oseća na Kosovu i Metohiji

Izvor: Radio Televizija Vojvodine, 27.Jan.2023

Direktor Kancelarije za Kosovo i Metohiju Petar Petković čestitao je danas Savindan svim učenicima na Kosovu i Metohiji, koji Svetog Savu obeležavaju kao školsku slavu, kao i svim pravoslavnim vernicima...Petković je u čestitki istakao da srpski narod nema veću ličnost i većeg prosvetitelja...

Nastavak na Radio Televizija Vojvodine...

Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta RTS. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta RTS. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.