Izvor: Sportski Žurnal, 06.Jan.2011, 11:36 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Bodiroga: Crkva je komad neba na zemlji
Privrženost pravoslavnoj veri i crkvi kod njega je posebno naglašena. Zato smo u vreme najvećeg hrišćanskog praznika, Božića, poželeli da nam upravo on bude sagovornik - Dejan Bodiroga.
Veze našeg velikog asa i religije su brojne. Počevši od njegove posvećenosti molitvi, činjenici da je prvi sportista koji je odlukom Svetog arhijerejskog sinoda >> Pročitaj celu vest na sajtu Sportski Žurnal << Srpske pravoslavne crkve 2003. godine odlikovan ordenom Svetog Save prvog stepena, do toga da je veliki prijatelj sa vladikom zahumsko-hercegovačkim Grigorijem i da je od navijača širom Srbije bio poistovećivan sa božanstvom.
Jer, u dvoranama, ali i na trgovima i ulicama posle proslava velikih uspeha, svi su mu klicali: „Mi imamo svoga Boga, ime mu je Bodiroga“. Puka slučajnost? Pre bi se reklo - ima neka tajna veza.
A šta za čoveka kakav je Dejan Bodiroga predstavlja Božić?
- Za mene je rođenje Hrista prevashodno veliki praznik. Proslava Božića, Badnje veče, odlazak na liturgiju, pričest i porodica na okupu, sve to predstavlja radost – kaže Bodiroga koji nam je sastanak zakazao u svom komšiluku, u kafiću „Luiđi“ na Dorćolu.
Na intervju je došao u prepoznatljivom stilu, odeven u kaput sa već prepoznatljivim šalom, kao nezaobilaznim modnim dekorom. Skroman, odmeren i dostojanstven, kakav je bio i u vreme najveće slave.
Uz čaj, pričao je smirenim glasom u koji je unosio deo vojvođanskog naglaska i hercegovačke mudrosti, a kada smo ga upitali da li poštuje ceo Božićni i Uskršnji post, Bodiroga nas je uz blag osmeh dopunio:
- I petrovski i gospojinski i sve ono što se podrazumeva pod postom. Moram da kažem ne mislim da je to nešto čime bi trebalo da se hvalim. Naprotiv, samo odgovaram na pitanje. Ali, moram da naglasim da greh na usta ne ulazi, nego na usta izlazi.
Ko Vam je polaženik na Božić?
- Gledam da to bude neko dete ili neko iz kruga porodice, braće. Ja kao mlađi nisam išao kao polaženik, ali sam u svom okruženju gledao sve to.
Posle uvodne priče o Božiću, Bodiroga nam je otkrio kada se i kako upoznao sa pravoslavnom verom:
- Kršten sam 2000, ali pre petnaestak godina sam počeo da posvećujem veću pažnju religiji.
Ko Vas je usmerio u tom pravcu?
- To je uvek bilo deo mene, a trebalo bi svakog čoveka da u nekom trenutku dotakne. Jednostavno, u sebi sam osetio da mi je potrebna molitva. Krstio sam se pod Ostrogom, a za moj duhovni povratak korenima veliki značaj imali su vladika Atanasije i vladika Grigorije.
Od tada ste veliki prijatelj sa vladikom Grigorijem. Kako izgleda drugovanje sa visokim crkvenim dostojnikom?
- Lepo je to. Vreme koje provodimo zajedno koristimo za razne priče. Meni to mnogo znači. On je čovek koji savršeno razume potrebe svih, naročito mladih ljudi koji se bave sportom, koji su izloženi mnogo čemu – rekao je Bodiroga koji je propustio da kaže da sa vladikom Grigorijem zna da odigra i mali fudbal i provede se uz dobru pesmu, čemu su svedoci bili brojni predstavnici medija koji su posećivali njegov kamp za mlade igrače u Trebinju.
Krsna slava porodice Bodiroga je Aranđelovdan:
- Slavimo kod oca u Kleku. Tada se svi okupljamo. Red je da se slavi u kući moga oca jer je on glava porodice. Čitava familija i brojni prijatelji nam dođu, a i vladika Grigorije je čest gost.
Koliko često odlazite u crkvu?
- Kad god mogu. Idem redovno na velike praznike, a desi se često da u toku dana odem i zapalim sveću. To je stvar svakog ponaosob, kada se oseti potreba, ali ja zaista idem dosta često. Najlepše u svemu je što u crkvi možete da osetite zajedništvo. Tamo smo svi isti. U crkvi se najbolje oseća sabornost, pogotovo na liturgijama. Kad čovek izađe iz crkve, on je pun ljubavi i slobode.
Proteklu godinu obeležio je izbor novog patrijarha, ali i česti sukobi unutar Srpske pravoslavne crkve. Okuražili smo se da Bodirogu upitamo šta misli i o tome:
- Znate kako kažu: „Crkva je komad neba na zemlji“. Nisam dostojan da raspravljam o tim stvarima. To je stvar crkve i njenih ljudi, vladika, patrijarha i sveštenstva. Nisam pozvan o tome da pričam, nije moje, niti bilo koga drugog da govori o tome. To su mnogo ozbiljna pitanja da bi neko mogao sebi da dopusti tu slobodu da daje neka mišljenja.
Nastavak na Sportski Žurnal...








