Izvor: RTS, 08.Sep.2009, 01:00 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Pregled štampe (08.09. 2009.)
Novosti: Lekarke VMA spasle 7 davljenika!, Politika: Deficit pokriven i bez dodatnih ušteda, Blic: Laušević na slobodi ako ga izruče Srbiji, pišu beogradske dnevne novine
Lekarke VMA spasle 7 davljenika!
Tragedija na Ohridskom jezeru, u subotu nešto pre 11 časova, posle potonuća broda „Ilindan" kada je stradalo 15 bugarskih turista, sasvim sigurno bi bila daleko veća da u spasilačke ekipe nisu „upale" dve dobrovoljke, lekarke >> Pročitaj celu vest na sajtu RTS << Vojnomedicinske akademije iz Beograda - Žaklina Spasić i Gordana Dimitrijević, koje su bile na odmoru, potvrdili su nam ljudi iz posade putničkog broda „Aleksandrija".
Dve lekarke su, kako su nam potvrdili, bile na palubi „Aleksandrije", među turistima na krstarenju prema Svetom Naumu, kada je posada primila vapaj nesrećnog kapetana „Ilindana" mlađanog Sotira Fileskog - „Pohitajte - potonusmo!".
Za samo nekoliko minuta „Ilindan" je nestao sa površine jezera, a prvi u pomoć su pritekli posada i deo turista sa „Aleksandrije". Među njima su bile i doktorke - Žaklina i Gordana.
Posle dramatične borbe za živote ljudi u brodolomu desetak kilometara od Ohrida i kasnije na platou ispred hotela „Metropol", dve doktorke su se, kako kažu, „prosto sklonile". Zato njihovu priču još niko nema.
Kapetan broda „Aleksandrija" Zoran Gilevski je dopisniku „Novosti" potvrdio „neviđeno požrtvovanje dveju lekarki iz Srbije", za čiji identitet se, kako kaže, „interesuju i makedonske vlasti kako bi im uručile priznanje za ispoljenu hrabrost u velikoj nesreći".
- Očito da one nisu želele publicitet. Mnogi novinari su se ovde interesovali za njihova imena. Sinoć su, potvrdili su mi ljudi sa broda, dolazile u pristanište i interesovale se za stanje povređenih, ali nisam siguran da li su još u Ohridu, ili su otputovale, rekao nam je Gilevski.
I trojica hrabrih mladića - Branislav Kodrić, Đorđi Kostovski iz Skoplja i Aleksandar Mojsovski iz Tetova koji su, odmah posle potonuća broda „Ilindan", iz vode Ohridskog jezera u čamce i na obalu izvukli najmanje 15-ak davljenika, tvrde da su veliki doprinos oživljavanju nesrećnih bugarskih turista dale lekarke iz Srbije. No, niko od njih, kao ni od ostalih koji su se nalazili na obali kod hotela „Metropol" nisu znali imena „hrabrih lekarki iz Srbije".
Njihovo svedočenje su potvrdili i neki od turista iz autokampa „Elašec", ističući „humanost i ogromno požrtvovanje ljudi sa dva pristigla broda".
- Doktorke iz Srbije, koje su bile sa turistima na brodu „Aleksandrija", sigurno su uspele da ožive sedmoro utopljenika, za koje smo smatrali da im više nema spasa. One su prosto letele sa čamca na čamac i bukvalno oživljavale utopljenike. Pomogao je mnogo još jedan doktor sa drugog broda, ni njemu ne znam ime. Ko je to u onoj trci sa vremenom mogao i da zna. Bitno je da u vodi nikoga nismo ostavili. Sve smo ih izvukli, a mnogo su nam pomogli - srpski turisti. Bio je tu i jedan čovek koji je potvrdio da je mobilnim telefonom slikao polazak broda „Ilindan", uz izrečenu bojazan da „ovako prepunjen neće daleko stići", izjavio je Kostovski.
Deficit pokriven i bez dodatnih ušteda
Javne finansije Srbije su stabilne, stanje je normalizovano, Trezor redovno izmiruje budžetske obaveze, nema nijednog korisnika kome država duguje duže od sedam dana i svi će ove godine dobiti ono što im je namenjeno prolećnim rebalansom budžeta. Ministarstvo finansija čini sve da se održi projektovani nivo javne potrošnje i fiskalne makaze za ovu godinu ne namerava da upotrebi.
Da ne bude dileme, ovo nije neka stara izjava iz vremena pre krize, niti hipotetička za postkrizni period kad se javne finansije oporave. To je juče za „Politiku" odgovorio Vuk Đoković, državni sekretar u Ministarstvu finansija, na pitanje o finansiranju ovogodišnjeg deficita.
Jesenji rebalans, mada tu reč ne želi da izgovara bar još mesec-dva, prema njegovim objašnjenjima biće samo formalno priznavanje većeg deficita u državnoj kasi, koji je nedavno odobrio MMF i „neće doneti promenu strukture javnih rashoda niti smanjenje izdataka prema pojedinačnim korisnicima".
"Republički budžet se, istina, suočava sa većim deficitom zbog smanjenih prihoda u prvom polugodištu, ali je osim na tom terenu, poboljšana i finansijska i likvidnosna situacija u svetu, što je bitna pretpostavka za pokriće deficita. Očekujemo da će ovogodišnji deficit biti manji od 132, odnosno 119 milijardi, odnosno nešto viši od sto milijardi dinara na republičkom nivou."
"Osim 600 miliona dolara iz povećane MMF-ove kvote, do kraja godine očekujemo da se u budžet slije i oko 200 miliona dolara iz zajmova Svetske banke i još 50 miliona evra nepovratnih sredstava iz IPA fondova Evropske komisije, a kreditno se zadužujemo i kod poslovnih banaka. Skupština je odobrila zaduživanje države od 90 miliona evra kod tri domaće poslovne banke - Alfa, Vojvođanske i Pireus i tokom sledeće nedelje ćemo sa njima potpisati ugovore."
"Vlada je na poslednjoj sednici usvojila i zaključak o potrebi zaduživanja Republike za još 120 miliona evra radi finansiranja deficita i refinansiranja duga i donela odluku o pokretanju postupka javne nabavke za izbor najpovoljnije ponude poslovne banke za dugoročni kredit. Naravno, najvažniji instrument za pokriće ovogodišnjeg deficita je emisija državnih zapisa i njihov ukupan stok bi do kraja godine trebalo da dostigne 90 milijardi dinara."
Laušević na slobodi ako ga izruče Srbiji
Žarko Laušević (49) mogao bi u Srbiju uskoro da doputuje kao slobodan čovek ukoliko Sjedinjene Države odluče da ga izruče našoj zemlji. Takav rasplet događaja omogućava zahtev koji je, saznaje „Blic", Slobodan Radovanović, srpski glavni tužilac, podneo Vrhovnom sudu Srbije.
Radovanović u tom zahtevu navodi da je Vrhovni sud Crne Gore prekršio zakon i izrekao previsoku kaznu Žarku Lauševiću.
- Ukoliko Vrhovni sud Srbije prihvati zahtev tužioca, Lauševiću će pravosnažna kazna od 13 godina zatvora biti ublažena. Kako je on već proveo četiri godine i sedam meseci u zatvoru, praktično bi se našao na slobodi - kaže izvor „Blica" iz srpskog pravosuđa.
Lauševiću je 2001. Vrhovni sud Crne Gore izrekao pravosnažnu presudu od 13 godina zatvora zbog krivičnog dela prekoračenja nužne odbrane, jer je hicima iz pištolja u noći između 30. i 31. jula 1993. u podgoričkom kafiću „Epl" usmrtio Dragora Pejovića (20), Radovana Vučinića (19) i ranio Andriju Kažića.
U zahtevu za zaštitu zakonitosti, koji je podneo 31. avgusta ove godine, tužilac Radovanović navodi da se Vrhovni sud Crne Gore „prividno kretao u granicama svoje nadležnosti". Srpski tužilac to obrazlaže činjenicom da se crnogorski Vrhovni sud u donošenju presude Lauševiću upustio u ocenu dokaza, što može da čini samo u slučaju da otvori glavni pretres, što taj sud nije učinio. Crnogorski najviši sud je, formalno tretirajući napad kao teško prekoračenje nužne odbrane, praktično tvrdio da je Laušević izvršio napad sa umišljajem, obrazlažući da je „zakonom zabranjeno preinačenje krivičnog dela na štetu optuženog".






