Izvor: Blic, 15.Jul.2008, 08:37 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Svet dobio nove kraljeve piva
Američka pivska kompanija „Anhojzer-Buš" nije uspela da odoli ponudi za preuzimanje teškoj 52 milijarde dolara koju joj je dostavila konkurentska grupacija „InBev". Time je brazilsko-belgijski gigant, koji poseduje brendove poput „stele artoa", „beksa", „lefa", „hujgardena", „skola", ali i srpskog „jelen piva", postao zvanično najveći proizvođač piva na svetu.
Ukupni prihodi „InBeva" i „Anhojzer-Buša" >> Pročitaj celu vest na sajtu Blic << u prošloj godini iznosili su 36,4 milijarde dolara. Vest o preuzimanju prouzrokovala je prošlog petka značajan rast akcija obe kompanije na berzi, ali i proteste građana Sent Luisa, grada čiji je sinonim kompanija „Anhojzer-Buš", koji strahuju od masovnih otpuštanja koja bi mogla da preduzmu novi vlasnici. Menadžment „InBeva", koji čine mahom Brazilci, poznat je, tvrdi „Forbs", kao nemilosrdan kada je u pitanju smanjivanje troškova proizvodnje. „Anhojzer-Buš", drugi po veličini proizvođač piva u SAD, dugo je odolevao ponudama iz „InBeva", pa je tako Ogust Buš IV, predsednik kompanije iz Sent Luisa, pre samo tri nedelje glatko odbio ponudu „InBeva" od 46 milijardi dolara, nazvavši je „finansijski neodgovarajućom".
Kompanija koja poseduje brend „badvajzer", u Americi poznat kao „kralj piva", nastala je kada je nemački emigrant Eberhard Anhojzer 1860. godine kupio malu pivaru u Sent Luisu u američkoj državi Misuri i nazvao je po sebi. Njegov zet Adolfus Buš postao mu je ubrzo poslovni partner i firma je preimenovana u „Anhojzer-Buš". Njihov najslavniji proizvod pivo „badvajzer" postalo je 1877. prvi registrovani američki pivski brend.
Upravo to pivo je istovremeno i najkontroverzniji proizvod ove kompanije, pošto su češki pivari iz grada Česke Buđejovice ili Budvajsa, kako se grad zvao za vreme Austrougarske monarhije, vodili sudske sporove protiv „Anhojzer-Buša" zbog krađe patenta. Pošto je američka verzija „badvajzera" ili „piva iz Budvajsa" u međuvremenu zadobila sopstvene karakteristike i osigurala mesto na tržištu, nađeno je kompromisno rešenje. „Anhojzer-Buš" je „badvajzer" u Evropi prodavao pod drugim imenom, kao što je „bad" u Francuskoj i „anhojzer-buš B" u Nemačkoj. Česi pak originalni „badvajzer" izvoze pod nazivima „badvajzer budvar" i „buđejovicki budvar" u EU, kao i „čehvar" u SAD. Međutim, i njihovo pravo na brend je donekle pod znakom pitanja, pošto su pivaru „Budvajser Bir Birgerbroj" 1795. osnovali Nemci iz Budvajsa, koji su nakon 1945. proterani iz Českih Buđejovica. Češki stanovnici su pre toga 1895. osnovali pivaru „Buđejovicki budvar", a i sada tvrde da pravi „badvajzer" dolazi samo iz njihovog grada.
„SAB Miler" izgubio primat
Južnoafrički pivski gigant „SAB Miler", sa sedištem u Londonu, nakon pripajanja „Anhojzer-Buša" kompaniji „InBev" više nije najveći proizvođač piva na svetu. I pored toga, ova kompanija koja je nastala 2002. nakon što je „Saut Afrikan brueris" kupila vodeću američku pivaru „Miler bruing kompani" iz Milvokija, ima veliki potencijal za širenje na tržištima zemalja u razvoju. „SAB Miler" je 2005. kupio 29,6 odsto akcija najstarije kineske pivare „Harbin brueri" i time otvorio sebi vrata najmnogoljudnije države na svetu.
„Ginis", „smirnof" i „henesi"
„Diađeo", najveća multinacionalna kompanija za proizvodnju alkoholnih pića, pod svojim okriljem drži pivske brendove „ginis" i „kilkeni", ali i „smirnof" votku i viskije „džoni voker", „džej end bi", „blek end vajt" i druge. Francuska kompanija LVMH, najveći svetski proizvođač luksuznih proizvoda, pored šampanjca „moet e šandon" i najskupljeg svetskog konjaka „henesi", poseduje i modne brendove poput „Luja Vitona", „Fendija", „Kenza", „Živanšija" i „Marka Džejkobsa".
Preživljavanje prohibicije
Kompanija „Anhojzer-Buš" je vreme prohibicije ili zabrane alkohola u SAD, između 1920. i 1933. godine, preživela tako što se privremeno preorijentisala na proizvodnju sladoleda. Američki predsednik Frenklin Delano Ruzvelt izabran je u Belu kuću 1932. jednim delom zahvaljujući i obećanju da će ukinuti prohibiciju. SAD nije bila jedina država koja je zabranila konzumiranje alkohola svojim stanovnicima, u tom periodu to su činili i SSSR, Norveška, Mađarska i Finska, a na Islandu je pivo bilo zabranjeno sve do 1989. godine.
