Izvor: Večernje novosti, 28.Feb.2019, 19:30   (ažurirano 02.Apr.2020.)

SVAĐA HRVATA I BUNjEVACA: Jedni optužuju druge za krađu reči

Odlukom gradskog parlamenta naselje Bački Vinogradi u Subotici, pored srpske i mađarske varijante imena dobilo i hrvatsku. Jedan nacionalni savet optužuje drugi da su im za naziv mesta "ukrali" reč KAKO su u Subotici u službenoj upotrebi tri jezika - srpski, mađarski i hrvatski, naselje Bački Vinogradi, na samoj granici sa Mađarskom, pored naziva na mađarskom Kiralihalom, dobiće i naziv na hrvatskom jeziku - Kraljev Brig. Pročitajte još: Bunjevci više nisu Hrvati >> Pročitaj celu vest na sajtu Večernje novosti << To je odlučio gradski parlament, kada je usvojio izmene Statuta grada u postupku zakonskog usklađivanja, pa i ujednačavanja sa pokrajinskom odlukom o utvrđivanju tradicionalnih naziva naselja na hrvatskom jeziku. U toj odluci nalazi se i predlog Hrvatskog nacionalnog vijeća da naselje Bački Vinogradi dobije naziv Kraljev Brig. Za skupštinskom govornicom čulo se da naziv Kraljev Brig nije na hrvatskom, jer bi onda bio "brijeg", nego na bunjevačkom jeziku i da je ovaj postupak ekvivalent aktu 1945, kada je počela nasilna asimilacija Bunjevaca u Hrvate. - Ovu odluku vidim kao produženje odredbe kojom se Bunjevci teraju da se izjašnjavaju kao Hrvati. Naziv na bunjevačkom jeziku se gura kao da je na hrvatskom, što je neprihvatljivo - ističe Mirko Bajić, predsednik Saveza bačkih Bunjevaca. Pročitajte još: Bunjevci više ne žele hrvatsko ime Predstavnici Hrvata u Vojvodini, pak, kažu da su samo iskoristili zakonsko pravo, a da je ikavica deo njihove kulturne baštine. - Hrvatska zajednica je heterogena, a značajan broj njenih pripadnika koristi ikavicu, te je i mi ovde baštinimo kao deo nasleđa - objašnjava Tomislav Žigmanov, predsednik DSHV-a. - Naši preci su govorili ikavicom i imenovali mesta ikavicom. Svaka polemika i prigovor u sebi sadrže zlonamernost ili nekompetentnost i za cilj imaju da ponovo ospore legitimno pravo da se uz identitetski sastav Hrvata u Srbiji ikavica, kao kulturno nasleđe, otrgne. Na to nećemo pristati! Bunjevačka nacionalna zajednica je, inače, krajem prošle decenije dobila nastavu na maternjem jeziku, te se sada bunjevački jezik sa elementima nacionalne kulture uči u školama kao izborni predmet. Zbog toga će Bunjevci tražiti da se u mestima gde ih ima više od 15 odsto on uvede kao službeni jezik. - Tražićemo da bunjevački bude službeni jezik u Bajmoku, Ljutovu, Tavankutu, Đurđinu, gde živi veliki broj Bunjevaca. To je zakonski moguće, kao što je u naselju Svetozar Miletić uveden hrvatski jezik, koji nije u upotrebi u celom Somboru - dodaje Bajić. SVETOZAR MILETIĆ POSTAO LEMEŠ Bački Vinogradi su poslednje naseljeno mesto koje je dobilo tradicionalni naziv na hrvatskom jeziku. Pre njega je Stari Žednik postao Žednik, Bajmok - Bajmak, Ljutovo - Mirgeš, Bački Breg - Bereg, Bački Monoštor - Monoštor i Svetozar Miletić – Lemeš.
Pogledaj vesti o: Subotica

Nastavak na Večernje novosti...