Parastos žrtvama nasilja

Izvor: B92, 17.Mar.2012, 14:45   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Parastos žrtvama nasilja

Priština/Kosovska Mitrovica -- Episkop raškoprizrenski i kosovskometohijski Teodosije služio je danas u Prištini parastos žrtvama etnički motivisanih sukoba na Kosovu 17. marta 2004. godine.

U sukobima je stradalo 19 ljudi, 11 Albanaca i 8 Srba.

Parastos je služen u delimično obnovljenom pravoslavnom hramu Sveti Nikola u Prištini, koji je, s parohijskim domom bio potpuno spaljen marta 2004. kada su izbili najveći etnički motivisani sukobi na Kosovu od dolaska >> Pročitaj celu vest na sajtu B92 << međunarodnih snaga u pokrajinu.

Parastos je služio episkop raško-prizrenski Teodosije koji je okupljenim vernicima rekao da je srpski narod uvek stradao na Kosovu i Metohiji, ali da je uteha u tome što, kako je rekao, znamo da uvek "posle krsta dolazi vaskrsenje".

"Kosovo nije samo teritorija već izvorište našeg bića i sećajući se strašnog trenutka, kada je marta 2004. godine stradao naš narod, kada su svetinje i domovi paljeni, na desetine ljudi ubijeno a stotine prognano, tešimo da će se Gospod smilovati kako bi obnovili svoje biće i prisustvo na ovom prostoru", poručio je vladika.

On je, kako prenosi KiM radio, u besedi dodao da oni koji mrze, ubijaju i pale ne mogu na tim temeljima da grade budućnost, jer "nema većeg prokletstva nego budućnost zasnovati na mržnji i na ubijanju drugih". "Ima mnogo primera da mogu i dalje da žive komšije jedni pored drugih, da i Srbi i

Albanci mogu činiti dobro jedni drugima i takvi primeri moraju biti putokaz da je moguće zasnovati zajednički život na ovom prostoru", kazao je vladika Teodosije.

Tokom dvodnevnog nasilja 17. i 18. marta pre osam godina nastradalo je 19 ljudi - 11 Albanaca i osam Srba, a oko 900 njih je povređeno, među njima je bilo pripadnika Kfora i međunarodne i kosovske policije.

Oko 900 srpskih i kuća drugih nealbanaca je opljačkano, zapaljeno, razrušeno i na drugi način oštećeno, a više od 4.000 Srba je proterano iz svojih domova.

U sukobima je zapaljeno, srušeno i uništeno 35 srpskih pravoslavnih manastira i crkava.

Prema podacima Raškoprizrenske i Kosovskometohijske eparhije, u proteklih osam godina obnovljeno je oko 70 odsto uništene imovine Srpske pravoslavne crkve na Kosovu i Metohiji.

Prema navodima Euleksa, do sada je 14 osoba osuđeno za učešće u martovskom nasilju 2004. godine na Kosovu.

Jutros je parastos žrtvama martovskog nasilja služen i u crkvi Sveti Nikola u Kosovu Polju.

Eulex: Za martovsko nasilje osuđeno 14 ljudi

Za učešće u nasilju koje je 17. marta 2004. zahvatilo Kosovo, najviša kazna, 30 godina zatvora, izrečena je za ubistvo dvojice policajaca i ranjavanje dvojice njihovih kolega, izjavila je portparolka Euleksa Irina Gudeljević.

Najniže kazne - novčana i zatvorska od šest meseci, uslovno na godinu dana, izrečena je za izazivajne verske i nacionalne mržnje, netrpeljivosti i paljenje i uništavanje imovine Srba i srpske pravoslavne crkve u Prizrenu.

Škumbin Mehmeti osuđen je na 30 godina zatvora zbog napada iz automatskog oružja na vozilo Unmika, u kome su poginula dva policajca, jedan strani i jedan kosovski, a dvojica su ranjena, rekla je Gudeljevićeva.

Prema rečima portparolke misije, Euleks je za martovsko nasilje proglasio 14 osoba krivim, a jednu je oslobodio, u okviru devet predmeta na kojima su sudije te misije radile.

Optužbi je zbog nedostatka dokaza oslobođen Gzim Ferati, koji je u opštini Štrpce, zajedno sa još najmanje pet osoba, pucao na dvojicu Srba od kojih je jedan poginuo na licu mesta a drugi u bolnici. Grupa je potom pucala i na četri srpska policajca na dužnosti.

Mehmet Morina je za brutalno prebijanje Srbina u Bresju kod Kosova Polja, koga je nakon toga grupa nepoznatih napadača zapalila, prvostepeno osuđen na 18 godina zatvora, ali mu je nakon žalbe presuda smanjena na 12 godina.

Skender Isljami je za učesće u petočlanoj grupi koja je u Kosovu Polju počinila krivična dela tokom martovskog nasilja osuđen na osam godina, a ta kazna mu je kasnije preinačene na tri i po. Jedan od članova grupe je oslobođen, dok su tri osuđena na ukupno pet i po godina zatvora.

Sadri Šabani optužen je za učesće u grupi koja je u Gnjilanu ubila kosovskog Srbina i teško ranila njegovu majku. Izvršiocima su za ta krivična dela, kao i uništavanje imovine, izrečene kazne od dve i po do 16 godina, koje su potom smanjene.

Sud je za uništavanje crkava i kuća u Prizrenu Ganija Haziraja osudila na šest meseci, uslovno na godinu dana.

Esmin Hamza je za podmetanje požara, širenje verske i nacionalne mržnje i netoleranicje, izazivanje opšte opasnosti i ogromne materijalne štete kao i paljenje vozila Unmika osuđen na dve godne zatvora i kaznu od 2.000 evra, ali mu je kasnije ukinuta zatvorska kazna.

Osmogodišnjica martovskog pogroma obeležena je danas i polaganjem venaca i paljenjem sveća kod spomenika "Istina" u severnom delu Kosovske Mitrovice.

Predstavnici lokalnih samouprava iz Kosovske Mitrovice i Zvečana, Udruženja boraca i kidnapovanih i nestalih Srba i građani odali su poštu Borivoju Spasojeviću i Jani Tučev, koji su stradali u martovskom nasilju pre osam godina u Kosovskoj Mitrovici.

Građani Kosovske Mitrovice jutros su obišli Kolašinsku ulicu, u kojoj su stradali Spasojević i Tučeva, gde su položili cveće i zapalili sveće.

U Hramu Svetog Dimitrija u Kosovskoj Mitrovici jutros je služena liturgija, a potom i parastos za stradale na Kosovu.

Zamenik predsednika opštine Kosovska Mitrovica Momir Kasalović rekao je okupljenima kod spomenika "Istina" da je martovski pogrom bio vrhunac svega onoga što je učinjeno kosovskim Srbima.

Predsednik Udruženja porodica kidnapovanih i nestalih na Kosovu i Metohiji Milorad Trifunović izjavio je da martovski pogrom predstavlja veliku tugu, optuživši međunarodnu zajednicu da nije ništa učinila kako bi zaštitila Srbe.

Mitrovčanka Gordana Lačković za vreme martovskih nereda bila je u Kosovskoj Mitrovici, u svom stanu nadomak glavnog Ibarskog mosta. Tog dana izgubila je sestrića, a u izjavi Tanjugu navodi da se tog dana pucalo iz južnog dela Mitrovice i da je gledala kako sanitetsko vozilo dovozi oružje, iz koga je potom pucano na Srbe koji su bili sa druge strane reke.

"Imali smo dve žrtve u gradu. Sve vreme sam bila u Mitrovici, na samom mostu, čak i kada su Albanci prešli most", priseća se Lačkovićeva.

Dragica Ilić iz Kosovske Mitrovice izjavila je Tanjugu da su sećanja na 17. mart 2004. godine duboko urezana i ostavila neizbrisiv trag.

"Pucnjava, panika, jurnjava, a opet narod ne beži. Svi smo bili tu. Nikada nisam ni dan otišla odavde niti sam pomislila da se povučem. Rana je jedna u duši i srcu od tog dana. Mislim da su se danas strasti smirile sa svih strana. Narod se dosta osvestio da svako svoje treba da čuva i poštuje", rekla je Ilićeva.

Nastavak na B92...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta B92. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta B92. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.