Izvor: BanjalukaLive.com, 22.Feb.2015, 22:52   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Pješaci kao kamikaze

Svaki treći pješak u Srpskoj ne poštuje saobraćajne propise čime često rizikuju ne samo svoj život, već i živote drugih učesnika u saobraćaju! Stručnjaci upozoravaju na to da postoje brojni primjeri nemara pešaka, koji su za posljedicu imali povrijeđivanje ili smrt neke osobe. Jedna takva nesreća desila se prošle godine na banjalučkom Zapadnom tranzitu kada je stradala žena koju je, dok je pretrčavala cestu mimo pješačkog prelaza, udario automobil. Nesrećna žena je nakon završene >> Pročitaj celu vest na sajtu BanjalukaLive.com << smjene na poslu, žurila na autobus, pa je zbog toga odlučila da pretrči Tranzit, što je za nju bilo kobno. Sličan slučaj dogodio se i na području Tešnja gdje je stradao 77-godišnji muškarac koji je poginuo od udara vozila, takođe, prilikom pretrčavanja regionalnog puta, mimo pješačkog prelaza. Statistički podaci pokazuju da se u prošloj godini na drumovima širom RS dogodila ukupno 8.581 saobraćajna nezgoda u kojima je život izgubila 131 osoba, od kojih su skoro četvrtina bili pješaci. U istom periodu u udesima su teže ili lakše povrijeđene 3.024 osobe, među kojima 330 pješaka, piše Press RS. O nemaru građana, kada je u pitanju njihova bezbjednost, dovoljno govore i policijski podaci prema kojima je samo u prošloj godini kažnjeno čak 1.806 nesavjesnih pešaka zbog kršenja saobraćajnih propisa, a uglavnom je riječ o prelaženju ceste mimo semafora ili pješačkog prelaza, što je u prosjeku pet osoba dnevno. Policijske analize pokazuju da je od ukupnog broja kažnjenih pješaka, najmanje tri odsto njih izazvalo neku saobraćajnu nezgodu u kojoj je bilo poginulih ili povrijeđenih osoba. Milija Radović, direktor Agencije za bezbjednost saobraćaja RS, međutim, ističe da je taj broj daleko veći od zvaničnih statističkih podataka. Dodaje da se pješaci u sudskoj praksi tretiraju kao ranjiva kategorija i obično se pažnja fokusira na vozače, kao krivce, zbog čega su i statistički podaci drugačiji od stvarnih događaja na terenu. - Policijski podaci pokazuju da u prosjeku pješaci prouzrokuju 0,6 odsto saobraćajnih nezgoda. Međutim, u praksi je taj broj daleko, daleko veći - smatra Radović. On napominje da je u prošloj godini došlo do smanjenja broja poginulih osoba u saobraćajnim nezgodama, ali da je potrebno i dalje podizati svijest ne samo vozača, već i pješaka o poštivanju saobraćajnih propisa. Radović kaže da smo često svjedoci da mnogi pješaci uopšte ne gledaju gdje i kako prelaze cestu, ne shvatajući da su i oni učesnici u saobraćaju i da propisi važe i za njih kao i za vozače. On podsjeća na neka ranija istraživanja, koja je ova agencija radila na Zapadnom tranzitu u Banjaluci gdje su pratili da li pješaci za prelazak preko ceste koriste jednu od tri sagrađene pasarele ili radije pretrčavaju cestu, a koja su pokazala poražavajuće rezultate. Utvrđeno je, kaže Radović, da većina građana najvećeg grada Srpske radije pretrčava cestu nego da koriste pasarele. - Naše istraživanje je pokazalo da pasarelu koja vodi iz Ulice Slobodana Jovanovića prema naselju Paprikovac, ne koristi 48 odsto pješaka ili u prosjeku svaki drugi građanin. Nešto bolja situacija utvrđena je kod susjedne pasarele u pravcu naselja Rosulje, koju koristi 75 odsto pješaka. Najbolje rezultate smo dobili na pasareli koja vodi iz Ulice Ive Andrića ka Ulici Maksima Gorkog, jer je koristi 91 odsto pješaka. Razlog za to najvjerovatnije leži u činjenici što je ispod nje duž ostrva koji razdvaja dvije saobraćajne trake postavljena ograda, koja sprečava građane da pretrčavaju cestu, pa moraju koristiti pasarelu. Predlagali smo, nakon toga, da se zaštitna ograda postavi duž čitavog Tranzita, da bismo natjerali građane da koriste pasarele. Ovo nije popularna metoda, ali ne vidimo drugi način da sprečimo pretrčavanje pješaka preko Tranzita - ističe Radović. On dalje navodi da su istraživanja, takođe, pokazala da građani kao razlog nekorišćenja pasarela najčešće navode to što im treba više vremena da bi prešli preko nje, nego kada pretrčavaju cestu. Međutim, tvrdi Radović, mjerenja koja je u sklopu istraživanja izvela agencija, pokazala su da za prelazak preko pasarele treba u prosjeku minut i 20 sekundi, dok za prolazak ispod nje treba u prosjeku dvadesetak sekundi. - U situaciji kada treba da izabere da li da se penje na pasarelu ili da prođe ispod nje, što traži mnogo manje vremena i napora, pješaci se vrlo često odluče upravo za ovu drugu varijantu. Faktički oni zbog jednog minuta vremena rizikuju svoj život, ali i živote drugih osoba. Većini građana izgleda da faktor vlastite bezbjednosti često nije primaran - kaže Radović. Prema njegovim riječima i mnogi roditelji daju loš primjer svojoj djeci kada je u pitanju saobraćajna kultura, jer se često može vidjeti kako s njima pretrčavaju cestu na nedozvoljenim mjestima. Sagovornik "Pressa" ističe da je potrebno još rada da bi se građani naučili saobraćajnoj kulturi, a to je moguće jedino kroz razne edukacije te konstantne policijske akcije. Kaznama uvesti red - Mi iz agencije često organizujemo radionice i edukujemo najmlađe o tome kako treba da se ponašaju u saobraćaju. Mnogo radimo na tome kroz predstave, saobraćajne bukvare, edukacije i slično, da bismo naučili djecu da se bezbjedno kreću u saobraćaju. Edukacija je potrebna od malih nogu, da bi u njihovu svijest ušla saobraćajna kultura. Pokušavamo da naučimo djecu i da nose fluorescentne bedževe da bi se vidjeli po noći, pogotovo u prigradskim naseljima gdje nema trotoara uz cestu. Primjera radi, u skandinavskim zemljama je obavezna fluorescentna naljepnica na torbama ili jakni pješaka - kaže Radović. Neodgovorno ponašanje pješaka, navuklo je i bijes vozača u Srpskoj, koji tvrde da građani više uopšte ne gledaju kako, niti gdje prelaze cestu. Ogorčeni vozači tvrde da nisu jednom bili u prilici da ulijeću u suprotnu traku, da bi izbjegli nekog pješaka, koji u posljednji momenat istrči ispred vozila. - Kada dođu do pješačkog prelaza ne gledaju ni lijevo ni desno, već samo iskoče ispred auta ne hajući uopšte, da li ga mogu izbjeći ili ne. Svako jutro idem na posao Zapadnim tranzitom i ne prođe nijedan dan, a da ne vidim bar dvije osobe kako pretrčavaju cestu. Vidiš ih samo kako kao kamikaze iskoče ispred autobusa i drugih vozila i naprave opšti haos. Tako je bilo i u centru grada između Gradske uprave i pošte, sve dok policija nije počela svakodnevno da ih kažnjava, pa se nakon toga situacija tamo malo sredila - kaže Banjalučanin Dragan Marijanović. Milenko Jaćimović, predsjednik Udruženja za unapređenje bezbjednosti saobraćaja RS, ističe da su neka ranija istraživanja, koja su rađena u RS, pokazala da najviše neodgovornosti u saobraćaju pokazuje starija populacija pješaka, koji smatraju da vozači moraju da se prilagođavaju njima. On ističe da je posljednjih godina zabilježen veći broj nesreća u kojima su stradali pješaci, koji su pretrčavali cestu na udaljenosti od samo nekoliko metara od pasarela ili pješačkih prelaza. On smatra da dodatan problem u saobraćaju stvaraju i pješaci, koji prelaze cestu sa slušalicama u ušima. - Mi smo još ranije uputili dopis prema Ministarstvu transporta i veza BiH u kojem smo tražili da se zabrani stupanje na kolovoz osobama koje imaju slušalice u ušima, jer imaju oslabljen sluh i moć zapažanja. Znam za slučaj gdje su se dva vozila sudarila dok su pokušavali da izbjegnu pješaka, koji je imao slušalice na ušima te izletio na cestu. Činjenica je da su pješaci najugroženija kategorija i kao takvi su najčešći prekršioci saobraćajnih propisa. Ne shvataju da ne treba samo vozači da budu obazrivi u saobraćaju, već da odgovornost leži i na pješaku, kao drugom učesniku. Ta njihova nepažnja se na sreću nije reflektovala na broj stradalih, a razlog za to je što vozači u gradskim sredinama voze smanjenom brzinom i na vrijeme ih opaze. U suprotnom, bilo bi velikih problema - smatra Jaćimović. Dodaje da pješaci nisu ni svjesni da svojim neodgovornim ponašanjem mogu dovesti u opasnost i sebe i druge. Jaćimović ističe da su najrizičniji učesnici u saobraćaju pijani pješaci, zbog čega je u novi Zakon o osnovama bezbjednosti saobraćaja na putevima u RS, uvedena kazna i za takve osobe. Kazna za pijane pješake kreće se između 100 i 300 KM zavisno od prekrašaja, koji osoba tom prilikom napravi. Od ukupnog broja poginulih pjšaka, najviše je onih preko 60 godina zbog čega AMS RS u saradnji sa MUP-om RS, Agencijom za bezbjednost saobraćaja RS, Udruženjem penzionera RS i jedinicama lokalne samouprave od utorka pokreću kampanju pod nazivom: "Učinimo starost bezbjednom". Cilj kampanje je podizanje svijesti kod vozača, ali i pješaka o ovoj najranjivijoj kategoriji građana. Učesnici kampanje će kroz letke i edukacije dati do znanja vozačima da starije osobe imaju smanjenu pokretljivost i snagu te da se brže umaraju, i da su kao takvi ranjiva kategorija učesnika u saobraćaju. (Press RS)

Nastavak na BanjalukaLive.com...