Izvor: BanjalukaLive.com, 18.Mar.2016, 16:19   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Ishrana u trudnoći, koju hranu jesti

Kako biste u trudnoći zaštitili sebe i svog mališana, neophodno je da određene namirnice (korisne za kosti i srce) postanu dio vaše svakodnevne ishrane. Ukoliko praktikujete zdravu i raznovrsnu ishranu, vjerovatno vam unošenje esencijalnih materija koje su tijelu neophodne ne predstavlja problem. Ipak, postoje grupe hranljivih materija koje su naročito potrebne ženama, zbog promjena koje se dešavaju uslijed menstruacije, menopauze, trudnoće i disbalansa hormona, piše "Stil". Unosite dovoljno >> Pročitaj celu vest na sajtu BanjalukaLive.com << ovih nutrijenata i ojačaćete svoje zdravlje, ukloniti rizik od opasnih bolesti na duge staze i osjećaćete se mnogo bolje. Kalcijum za jake kosti Ukoliko u mladosti izgradite jake kosti, značajno ćete smanjiti rizik od osteoporoze u kasnijim godinama. Nakon 35 godine života, kosti počinju da gube na gustini, što je potpuno prirodan proces, pa ih zato treba čuvati unošenjem dovoljnih količina kalcijuma i vitamina D na dnevnom nivou. Iako su mliječni proizvodi uvijek bili poznati kao najbolji izvor kalcijuma, ukoliko niste njihov ljubitelj ili imate intoleranciju na laktozu, znajte da postoje i druge namirnice koje vam mogu pružiti dovoljnu količinu ovog minerala. To su namirnice poput sardine, inćuna, lososa, svježeg lisnatog povrća, sojinog mlijeka, tofua, badema i semenki poput susama i suncokreta. Preporučena dnevna doza kalcijuma iznosi 700 miligrama, ali nakon menopauze telo ga sve teže apsorbuje, pa ćete u nekom trenutku morati da povećate dozu. Folati za zdravo mamino i bebino srce Folna kiselina ili folat (vitamin B9) je najvažnija materija tokom trudnoće, koja spriječava razvoj defekta neuronske cijevi u kičmenoj moždini ploda. Budući da se kičmena moždina formira u prvih 12 nedjelja trudnoće, od velikog je značaja da unosite folate i na samom početku trudnoće. Budući da mogu proći nedjelje, a da ne znate da ste trudni, najbolje je uvrstiti folate u svakodnevnu ishranu, jer pored zdravlja ploda, folati pomažu i očuvanju zdravlja srca. Takođe, čuvari su imunog sistema, proizvođači energije, spriječavaju anemiju i štite od srčanog i moždanog udara. Potrudite se da svakodnevno unesete 200 mikrograma folata, odnosno 700 tokom prvih 12 nedjelja trudnoće. Najbogatiji izvori folne kiseline su spanać, špargle, pomorandže, pasulj, sok od paradajza, brokoli, kao i pšenica sa nevjerovatnih 270 mikrograma folata na 100 grama. Ovaj mineral je od vitalnog značaja za brojne telesne funkcije. Pomaže tijelu da se izbori sa stresom, stvara energiju i pomaže izgradnji zdravih kostiju. Takođe, održava zdravim i mišiće i nervni sistem. Magnezijum za zdravlje žene Brojne studije pokazale su da mali unos magnezijuma izaziva PMS, dijabetes tipa 2, osteoporozu i migrene, a simptomi nedostatka ovog minerala su grčevi u mišićima i stomaku, nedostatak energije, slaba memorija i poremećaj sna. Preporučena dnevna doza magnezijuma iznosi 375 miligrama, a možete je unijeti kroz zeleno povrće, mahunarke, orašaste plodove, neprerađene integralne žitarice, koji su najbolji prirodni izvori magnezijuma. Imajte u vidu da se magnezijum skoro potpuno gubi tokom procesa varenja, pa bi bilo dobro da u organizam unesete oko 600 miligrama kroz hranu. Omega-3 masne kiseline za zdrav mozak Masna riba je nevjerovatno bogat izvor najbolje vrste masti: omega-3 masnih kiselina. One su najvažnije za razvoj mozga beba, što ih čini ključnim nutrijentom za trudnice. Studije su pokazale da su trudnice koje su unosile dovoljno ovih materija rađale bebe sa zdravim mozgom i nervnim sistemom i izbjegle prerani porođaj.Omega-3 masne kiseline takođe čuvaju i zdravlje srca i snižavaju rizik od moždanog udara, demencije i Alchajmerove bolesti. Preporučena dnevna doza - što više ribe, to bolje, a najbogatiji izvori su sveža tuna sa 2.4 grama omega-3 masnih kiselina na 150 grama i 30 grama oraha koji sadrže čak 2.6 grama ovih esencijalnih materija. Gvožđe pruža energiju Studije ukazuju da jedna od 4 žene pati od nedostatka gvožđa. Ovaj mineral je najvažniji kada je riječ o proizvodnji hemoglobina, koji transportuje kiseonik iz pluća u ostatak tela. Takođe, dio je brojnih enzima i ključan u čuvanju imunog sistema i proizvodnji crvenih krvnih zrnaca. Nedostatak gvožđa može učiniti da se osjećate malaksalo, a javlja se i podložnost infekcijama i problemi sa koncentracijom. Unosite 8.7 miligrama gvožđa dnevno i to kroz govedinu, suncokret, špinat, suve kajsije, jaja i semenke bundeve, dok je definitivno najmoćniji izvor gvožđa svinjska jetra, sa neverovatnih 20 miligrama gvožđa.

Nastavak na BanjalukaLive.com...