Vodene  kapije grada na Tamišu

Izvor: Blic, 09.Avg.2009, 01:05   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Vodene kapije grada na Tamišu

Dva pančevačka svetionika koja se nalaze na ušću Tamiša u Dunav, ove godine slave stoti rođendan. Jedini rečni parnjaci u Evropi nisu u funkciji još od šezdesetih godina. Zaboravljeni i zapušteni, propadali su sve donedavno kada su gradski Zavod za zaštitu spomenika i Opština rešili da ih restauriraju i sačuvaju.



Pančevački svetionici, ili „vodene kapije grada", kako ih još zovu, podignuti su 1909. godine u zlatno doba parobrodskog saobraćaja >> Pročitaj celu vest na sajtu Blic << na Dunavu. Danas su tu kao podsetnik da je Pančevo i pre sto godina bilo veliki industrijski centar čijim rekama su se prevozili so, svila, pivo, cigle, drvena građa i ljudi. Tada je saobraćaj na reci bez njih bio nezamisliv, naročito početkom prošlog veka kada je odlučeno da se tok Tamiša skrati prokopavanjem kanala.

– Prosecanjem Tamiša iskopano je dosta zemlje pa rastinja nije bilo, tako da noću ili kada vodostaj naraste nije bilo orijentira na levoj i desnoj obali. Nasukani brodovi bili su čest prizor, a dešavale su se i ozbiljnije stvari budući da je bilo dosta saobraćaja. Zbog toga se pristupilo signalizaciji i obeležavanju obala, te smo tako dobili i ove svetionike – kaže za „Blic nedelje" Milorad Timčenko iz Odseka za razvoj nautičkog turizma opštine Pančevo.

Doduše, svetionici su funkciju izgubili čim su parobrodi ustupili mesto modernijim rečnim plovilima. Vremenom, nakon zatvaranja pristaništa na Tamišu i izmeštanja stare industrijske zone, na svetionike i njihovo održavanje zaboravili su svi. Dunav i Tamiš su im neumorno spirali temelje, a lokalno stanovništvo odnosilo kamen, pa su se nekoliko puta našli u opasnosti.

– Još 2000. godine, posle ko zna koliko vremena, izvedeni su prvi radovi da bi se spasao temelj. U opasnosti su ponovo bili 2006. godine kada su na našu i inicijativu opštine otpočeli radovi koji za cilj imaju restauraciju i konzervaciju svetionika. Problem smo imali zbog specifičnosti arhitekture, odnosno materijala, jer je prilikom izgradnje svetionika korišćen profilisani kamen koji se više nije u upotrebi. Međutim, do kraja meseca bi trebalo da nam stigne isporuka iz Kanjiže – kaže Vesna Potpara, konzervator iz Zavoda za zaštitu spomenika Pančevo.

Sem kamena, iz svetionika su odnesene i metalne stepenice, a nestala je i svetionička lampa koja je radila na petrolej, mada, ukoliko uspe da se dođe do nacrta iz arhiva u Beču, biće izrađena nova.

Trenutno je prilaz svetionicima s kopna zatvoren jer se s jedne strane nalazi zemljište luke, a s druge privatnog vlasnika, pa i ako dobijete dozvolu da tuda prođete, staza je zarasla i skoro neprohodna. U opštini, uprkos tome i činjenici da je Pančevo najzagađeniji grad u Srbiji, računaju na razvoj turizma koji će se bazirati na ovim „samotnjacima".

– Strani nautičari, sem toga što su začuđeni što ovakve građevine još uvek postoje, fascinirani su saznanjem da se ovde nalaze dva svetionika. Kako smo saznali, jedinstveni u Evropi. U Pančevo je još 1854. godine uplovio prvi parobrod s putnicima iz Zemuna, međutim, danas postoji samo luka „Dunav Pančevo" koja je namenjena teretnim brodovima, dok putnički samo prolaze. Verujem da bismo izgradnjom pristaništa i pratećih objekata uz restauraciju ove dve kule u Pančevo doveli i turiste, naročito kada se ima u vidu da se preko puta nalazi rečno ostrvo Bela stena koje ima potencijal da preraste u veliko izletište – dodaje Timčenko.

Iako su prvi turisti, doduše domaći, i to iz Zemuna poput onih putnika prvog parobroda, posetili svetionike, kako stvari trenutno stoje, društvo ovim biserima Dunava za sada prave samo alasi kojima je leva kula još uvek omiljeno mesto za ribolov. Međutim, čini se da preteranog razloga za brigu nemaju jer dosta će vode proteći dok se ne reguliše status zemljišta koje kule okružuje, izmesti gradska kanalizacija koja se izliva u neposrednoj blizini, a restauracija i konzervacija potpuno završe.

Novosadski svetionik

Na ušću Tise u Dunav postojao je još jedan rečni svetionik. Nažalost, on je sada pretvoren u stub sa signalnom lampom, međutim, Novi Sad bi, prema odluci Skupštine grada, u narednom periodu trebalo da dobije novi svetionik sa panoramskim mostom koji će predstavljati simbol grada.

Poštanske markice

U ediciji poštanskih markica koja je izdata još u vreme Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, pored brojnih svetionika koji su se na markicama našli a krasili su tadašnju državu, svoje mesto, kao jedini rečni, našli su i pančevački.

Nastavak na Blic...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Blic. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Blic. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.