Sedam srpskih čuda prirode

Izvor: Blic, 03.Jun.2013, 17:54   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Sedam srpskih čuda prirode

Zbog prirodnih karakteristika, ali i zato što su reprezentativni, autohtoni i očuvani, u Srbiji oko 460 mesta i fenomena nosi status zaštićenih prirodnih dobara. Među njima su i stabla, vodopadi, šumski rezervati, ali i izvori, pećine, prerasti, klisure... 7. Kameni zid kod Kuršumlije

Zid od kamenih kolona, dug 100 i visok 10 metara, nedavno je otkriven kod kuršumlijskog sela Rudare. Star je 65 miliona godina, a nastao je tako što se magma koja se utiskuje i izađe >> Pročitaj celu vest na sajtu Blic << na površinu kristališe i tako se dobijaju bazalni stubovi.

Ovi kameni blokovi su različitih oblika, od četvorougaonih do osmougaonih, dužine do jednog metra. Svi kameni stubovi su pravilno uklopljeni jedan na drugi, u dužini većoj od 100 metara. Međutim, još ne može da se proceni koliku porvšinu zauzimaju jer je jedan deo stubova pokriven slojem zemlje i gustim rastinjem.

Meštani Rudara su do skoro verovali da je ovaj zid zapravo ostatak srednjevekovne kule oca Vuka Brankovića - Branka Mladenovića, pa ovo mesto još zovu i „Brankova kula".

VIDEO > Kameni zid kod Kuršumlije:

Zaštićeni šumadijski hrastovi, Pančićeva omorika...

U Zavodu za zaštitu prirode ističu da je Srbija bogata neuobičajenim prirodnim dobrima. Primera radi, pojedina stabla se izdvajaju po svojim karakteristikama, veličini, pa čak i po istorijatu kraja u kome se nalaze, što sve doprinosi tome da nešto potpadne pod zaštitu.

Recimo, grupa hrastova u Šumadiji, po kojima je ovaj deo Srbije i dobio ime, takođe je zaštićena jer su pojedina stabla vrlo reprezentativna i odlično očuvana. Takođe, tu su i pećine i prerasti.

- To su geomorfološki oblici nastali igrom prirode. Ukupno ih ima osam i sve su u istočnoj Srbiji, a tri su i zaštićena. Prerasti su relativno retke pojave i u svetu. Mala prirodna čuda jesu i brojni izvori na obodima Zlatibora. Oni imaju visoku PH vrednost, preko 11, što je izuzetno retko - kaže dr Dušan Mijović, pomoćnik direktora Zavoda za zaštitu prirode Srbije.

Kako kaže, i Pančićeva omorika je takođe retkost ili čudo, s obzirom na to da je jedino mesto na svetu gde ona raste srednji tok reke Drine.

>> Kliknite za prethodni slajd << 6. Kapije i kanjon Vratne

Najčitanije SADA:

Nastavak na Blic...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Blic. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Blic. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.