Izvor: B92, 29.Apr.2005, 12:00 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Vjesnik: Zagreb strahuje
Zagreb -- U Hrvatskoj vlada strah i zabrinutost da bi zemlja na putu u EU mogla biti prisiljena da sačeka ceo zapadni Balkan, piše "Vjesnik".
Zagrebački dnevnik ocenjuje da, u trenucima dok Hrvatska "zasad neuspešno pokušava da probije čvrstu blokadu na putu prema EU, u Srbiji i Crnoj Gori se pokreću procesi koji ih postepeno približavaju Briselu".
Navodeći da je SCG nedavno dobila pozitivnu ocenu Studije o izvodljivosti, list piše da se vlasti u toj zemlji >> Pročitaj celu vest na sajtu B92 << nadaju da bi to moglo da znači da bi pregovori sa EU o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju mogli da počnu u oktobru ove godine. List navodi da je Beograd iz Brisela dobio pohvale zbog izručenja desetak optuženih za ratne zločine, iako ih još deset sa tog spiska, uključujući Ratka Mladića i Radovana Karadžića, nije u Hagu.
"Vjesnik" dodaje i da je Makedonija pregovore o tom sporazumu već zaključila, da se Albanija još bori s početnim reformama i da se i u BiH sprovode reforme s ciljem približavanja EU. Napominjući da BiH tek očekuju brojne reforme i značajne promene (regionalna reorganizacija, reforma policije, izmene ustava), "Vjesnik" podseća da je cilj te zemlje da do 2014. godine, zajedno sa istočnim susedima, postane punopravni član EU.
Hrvatska bi punopravni član EU mogla da postane tek 2009. godine, piše list, dodajući da "nakon najnovijeg razvoja događaja - problema sa generalom Antom Gotovinom, čak ni najveći hrvatski optimisti više ne spominju 2007, a retko i 2008, kao moguću godinu priključenja".
Razlog za dodatnu zabrinutost za "Vjesnik" je i to što će Hrvatska možda biti prisiljena da čeka ostale zemlje zapadnog Balkana, a navode se i procene da bi SCG mogla da počne sa pregovorima 2008, a da će u EU ući 2012. godine. "Istu 2012, odnosno, u boljoj varijanti, 2010. kao godinu priključenja EU, Hrvatskoj je predvidio direktor Kraljevskog instituta za međunarodne odnose iz Londona Viktor Bulmer-Tomas", navodi "Vjesnik".
Dnevnik, međutim, ističe da Bulmer-Tomas tada nije spominjao ni Haški tribunal ni neke dodatne političke uslove, već isključivo "za Brisel dugačku i krajnje problematičnu hrvatsku granicu koja bi trebalo da postane granica EU". On je, kako podseća "Vjesnik", rekao i da je Hrvatska izuzetno mala zemlja, pa se Uniji ne isplati raditi proširenje samo za jednu zemlju sa tako malim tržištem i sugerisao da je pristup više zemalja zajedno realnija varijanta.
"Tako na kraju proizilazi, iako se načelno govori o individualnom pristupu i o ispunjavanju kriterijuma svake pojedine zemlje, da su geopolitički razlozi ispred ili iznad političkih poruka koje se upućuju iz Brisela. Čemu onda ta utrka kad izgleda kao već programirano putovanje", postavlja pitanje "Vjesnik".
