Izvor: Politika, 15.Dec.2008, 00:37 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Povratak šljivi i kestenu na Baniji
Novoosnovana institucija u banijskom selu Donja Bačuga šansa za bolji život meštana banijskih sela
Petrinja – U banijskom selu Donja Bačuga osnovan je Centar za šljivu i kesten. Tako je počelo ostvarivanje dugoročnog programa razvoja voćarstva u ovom kraju koji podržavaju grad Petrinja, administrativno središte Banije, hrvatska država i humanitarne asocijacije UN. Cela priča je interesantna jer se pruža nova mogućnost za egzistenciju meštanima ovdašnjih >> Pročitaj celu vest na sajtu Politika << sela koji su mahom bez posla.
Ideja o osnivanju institucije koja bi se bavila šljivom i kestenom zasnovana je na naučnoj sudiji izrađenoj na zagrebačkom Agronomskom fakultetu. Šljiva je autohtona i vodeća voćna vrsta na Baniji gde ima dugu tradiciju i računa se da na području Petrinje trenutno ima oko 50.000 stabala. Stručnjaci tvrde da su ovde za šljivu izuzetno povoljni agroekološki uslovi i da ona postiže izuzetan kvalitet. Slično je i sa kestenom koji se po banijskim šumama prostire na dvadesetak hiljada hektara, od kojih se na šest hiljada hektara nalaze čiste kestenove šume, po čemu je koncentracija ove vrste ovde najveće i u okvirima nekadašnje Jugoslavije.
Novoosnovani Centar– koji bi kako predviđaju stručnjaci „Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu” trebao da preraste u naučni institut – ima svoj naučni program gde će se obavljati selekcija sorti, odnosno odabiranje najpogodnijih tipova od onih koji već postoje u bliskom okruženju. Njihovim ukrštanjem stvaraće se sadnice koje su najotpornije na bolesti, a u prvom planu će biti ekološka proizvodnja, bez upotrebe hemije. Ovde će se odvijati i praktična edukacija studenata, ali i proizvođača – voćara. Centar je smešten u zgradi nekadašnje osnovne škole koja ima 1.800 kvadrata i u kojoj nema đaka još od 1995. kada je stanovništvo odavde izbeglo.
Vaso Ćorković, meštanin Donje Bačuge, koji je uključen u ceo projekat kaže da se oprema i specijalna laboratorija u kojoj će se „zasađivati” cvetni polen i iz tog zasada će se razvijati biljke. Prema njegovim rečima, firma „Eko sad” već podiže rasadnik u kome će se proizvoditi rasad za podizanje voćnjaka u celom kraju. Pruža se prilika i lokalnom stanovništvu da uđe u kooperantske odnose kroz iznajmljivanje zemljišta za nove šljivare, kao i za posao u sadnji i održavanju voća. Investitori već unajmuljuju zemlju za rasadnike i za voćnjake na deset godina, koji bi nakon tog perioda pripali vlasnicima zemlje.
Italijanski prerađivač „Fragarija” namerava da u Donjoj Bačugi podigne sušare i hladnjače tako da će proizvođačima biti obezbeđen plasman voća, s tim da nije reč samo o šljivama i kestenu nego i o drugim vrstama. Privlači pažnju i činjenica da je reč o ekološkim proizvodima , pa je u interesu hrvatske države da se ceo kraj štiti od bilo kakvog zagađivanja okoline. Planira se i brendiranje proizvoda uoči njihovog izlaska na tržište. Predviđeno je širenje voćnjaka po širem području Sisačko-moslavačke županije, organizovanje sajmova i berze voća.
U Donjoj Bačugi je počelo i iznajmljivanje kuća za smeštaj menadžera, investitori se interesuju i za trajnu kupovinu zemljišta. Najavljuje se izgradnja novih puteva i druge infrastrukture. U optimističkim razmišljanjima pojavljuje se i mogućnost nedostatka radne snage, s obzirom na to da se ovde vratilo malo radno sposobnog stanovništva.
Đuro Đukić
[objavljeno: 15/12/2008]
