Izvor: Radio Televizija Vojvodine, 14.Jul.2015, 11:11   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Politizacija Dubrovačkih letnjih igara?

"Mani, daj nas se okani!", "Kad će više te predstave?", "Ima li ovdje uopće glumaca?", samo su neki od iznerviranih povika publike koja je i ove godine došla na otvaranje 66. po redu "Dubrovačkih letnjih igara". Osim što su im prisustvovale i hrvatska predsednica Kolinda Grabar-Kitarović i ministarka spoljnih poslova Vesna Pusić, Igre nisu počele nimalo svečano.

Iz publike su prema pomoćniku producenta dramskog programa, poznatoj po širokom shvatanju teatra, Mani Gotovac, >> Pročitaj celu vest na sajtu Radio Televizija Vojvodine << letela jaja i paradajz. Bio je to jasan znak da verna publika "Dubrovačkih letnjih igara" (prvi put održanih još 1949. godine), nije raspoložena za njene eksperimente i uvek iste odgovore da je "ljubav jedina važna stvar na svetu".

Ipak, Gotovac nije jedini akter političke burleske u koju se ove godina pretvorila slavna teatarska smotra u renesansnom Dubrovniku.

Siva eminencija skandala, koji je počeo i pre samog svečanog otvaranja Igara, je problematični francuski pisac Mišel Uelbek čija literatura odnedavno vrvi ksenofobijom i antisemitizmom. Upravo njegov roman "Elementarne čestice" je, po mišljenju Mani Gotovac, Hrvatskog društva pisaca i hrvatskog PEN centra, trebalo da otvori ovogodišnje "Dubrovačke letnje igre", u adaptaciji domaćeg književnika Velimira Grgića i režisera Ivice Buljana.

Premda ovaj roman eksplicitno ne vređa nikoga, a po živopisnim opisima seksa i psihoanalize pre bi mogao da se svrsta u beletrističku pornografiju, svi se ovde još sećaju Uelbekovog romana "Pokoravanje" koji opisuje Francusku u bliskoj budućnosti kojom upravlja predsednik države - muslimanske veroispovesti.

Uelbekove izjave da je Kuran "gomila gluposti", a njegovi čitaoci mediokriteti, učinili su ovog pisca nepopularnim u većem delu čitalačke publike. To je i razlog što je hrvatsko Ministarstvo unutrašnjih poslova preporučilo da se predstava Mišela Uelbeka skine s repertoara "Dubrovačkih letnjih igara", a župan dubrovačko-neretvanske županije Nikola Dobroslavić zaključio je da ona vređa verska osećanja velikog broja muslimanskog stanovništva ovog kraja Hrvatske.

Dobroslavić je odmah prokazan kao "licemerni činovnik" nekad vladajuće Hrvatske demokratske zajednice (HDZ), a ministru hrvatske policije Ranku Ostojiću preporučeno je da se više pozabavi čitanjem, a manje zabranama. Kad su prozvani "cenzori" videli da zadiru u čudesne lavirinte umetničkih sloboda, iz hrvatskog MUP-a javljeno je da će se Uelbekove "Elementarne čestice" prikazati publici ako to organizatori Igara baš toliko žele, ali će policija za obezbeđenje predstave ispostaviti dodatni račun.

A svotu koja itekako premašuje pola milijarde kuna, ne želi da plati ni dubrovačko-neretvanska županija, koja je ionako procenila da će to imati štetan uticaj na političke i međunacionalne odnose u dubrovačkom zaleđu. Kad se još javio i specijalni šef obezbeđenja svih hrvatskih režima, Mate Laušić, procenom da će se zbog prikazivanja "Elementarnih čestica" dodatno obezbeđivati sve ambasade zapadnih zemalja u Hrvatskoj, entuzijazam je malo splasnuo.

Te pare okleva da plati i Grad Dubrovnik s gradonačelnikom Androm Vlahušićem, a pogotovo hrvatsko ministarstvo kulture s ministrom Berislavom Šipušem. Ulje na vatru dolila je i havarija stranica "Dubrovačkih ljetnjih igara" s kojih su mladi hakeri poručili da su protiv ekstremizma i antislamizma i da podržavaju sve hakere u arapskim zemljama.

Mani Gotovac, dugogodišnja heroina hrvatskog teatra čija je karijera počela da tamni posle pokušaja da starletu Severinu Vučković pretvori u "karakternu glumicu" udomljenu u nekom pristojnom nacionalnom teatru, i ovde je imala spreman odgovor. I hakerima, i publici neraspoloženoj za dramatizaciju ksenofobije i seksualnih fantazija Mišela Uelbeka poručila je isto - svima nam treba više ljubavi.

Kako sada stvari stoje, Uelbekove "Elementarne čestice" biće ipak prikazane na dubrovačkoj tvrđavi "Lovrijenac", a prva glumačka čitanja i probe održane su pod jakim policijskim osiguranjem.

Interesantno je da su u svojoj dugoj istoriji "Dubrovačke letnje igre" samo u vreme pokojnog hrvatskog predsednika Franje Tuđmana promenile ime u "Dubrovački letnji festival", pošto je izraz "igre" tadašnjem poglavaru nacije zvučao "previše srpski". Poređenja radi, u to doba su u Dubrovnik, koji danas ima 42 hiljade stanovnika, a još ih je u 14. veku imao preko 40 hiljada, dolazili slavni umetnici iz svih zemalja sveta, Evrope i bivše Jugoslavije. Od neprevaziđenog "Hamleta" Lorensa olivijea do "Kralja Lira" Ljube Tadića, govorili su se svi jezici, glumci su "igrali" ili glumili, pevali i svirali pod zastavom "Libertas", slobodnog grada Dubrovnika otvorenog svima.

Danas je ovde najviđeniji gost Mišel Uelbek i to samo ako ipak odluči da dođe zbog "straha od terorizma", ali i domaći politički i kulturni establišment na čelu s predsednicom svih "Hrvatica i Hrvata" Kolindom Grabar-Kitarović. Ona je, naime, kako je izjavila, silno ponosna što je Dubrovnik, baš zbog hrabrosti da prikaže "Elementarne čestice" problematičnog francuskog pisca, grad "na kojemu nam svi zavide".

Ovaj tekst nastao je u okviru projekta "Privredne reforme iznad svega" Radio-televizije Vojvodine.

Nastavak na Radio Televizija Vojvodine...