Izvor: Radio Televizija Vojvodine, 28.Jul.2015, 11:14 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Pirangate: Kome će pripasti Piranski zaliv
Afera "Pirangate" koja unazad nekoliko dana kida nerve državnog vrha Hrvatske tek je novi dokaz loših odnosa ove zemlje sa skoro svim zemljama "postjugoslavije". Slovenija je nakratko bila izuzetak, ali samo dok zagrebački "Večernji list" (glasilo hrvatske političke desnice) nije objavio da je Hrvatska izgubila Piranski zaliv koji prelazi u ruke Slovenaca, čime ova zemlja, posle petnaestak godina natezanja sa raznim hrvatskim vladama, dobija izlaz na otvoreno more.
Kako dve >> Pročitaj celu vest na sajtu Radio Televizija Vojvodine << države same nisu mogle da reše ovaj pomorski spor, stvar je predana Arbitražnom sudu u Hagu, a on je, tvrde diplomatije obe države, odlučio da dve trećine Piranskog zaliva koji hrvatska strana naziva Savudrijska vala, pripadnu Sloveniji.
Pošto je desni hrvatski politički dnevnik ovo saznao od hrvatskih tajnih službi koje su prisluškivale razgovor slovenačke parlamentarne zastupnice Simone Drenik sa kolegom Jernejom Sekolecom, inače članom Arbitražnog suda, međudržavni skandal ujedinio je desnu i levu hrvatsku političku opcije u želji da se zemlja povuče iz postupka arbitraže i sama vidi šta može da uradi sa skromnim delom Savudrijske vale koji joj preostaje.
Tim pre što je Evropska unija odbila da posreduje u ovom slučaju, poručujući šefici hrvatske diplomatije Vesni Pusić da dve zemlje same treba da se pozabave problemima u "zajedničkom vodenom parku".
Da to neće ići lako, jasno je već i iz kratke istorije ribarskih svađa u Piranu posle raspada Jugoslavije. Hrvatski ribari pretili su rušenjem tadašnje socijaldemokratske vlade pokojnog premijera Ivice Račana ako ne zaustavi slovenačke "kočarice" koje su prelazile, tada još nevidljivu, liniju razgraničenja i "krale hrvatsku ribu za slovenačke konzerve".
Ogorčenost je narasla kad su slovenački ribari, u strahu od napada hrvatskih kolega, u noćna ribarenja kretali u pratnji slovenačke obalne straže. Hrvatska policija je tad poslala još veći patrolni čamac, a uskoro je u malenom akvatorijumu "pirangate"-a osvanula jedina hrvatska raketna topovnjača "Petar Krešimir Četvrti".
Ovaj muzejski primerak broda brzo se povukao posle priča da su Slovenci svoje ribare počeli da štite nuklearnom podmornicom čija su torpeda još pre rata nabavljena u Rijeci. Strah se umanjio kad se saznalo da torpeda ne mogu da se koriste jer od raspada Jugoslavije za njih više nema rezervnih delova pošto je riječka fabrika propala, ali je opet narastao posle glasina da su Slovenci prokopali tajni kanal ispod Hrvatske sve do Kragujevca u Srbiji odakle iz fabrike "Zastava" krišom nabavljaju rezervne delove da dotrajala torpeda iz Rijeke...
Paranoja je zaustavljena kad su premijeri Slovenije i Hrvatske, Janez Drnovšek i Ivica Račan, dogovorili podelu Piranskog zaliva oko koje se sada lome arbitražna koplja i padaju ostavke u Ljubljani. Ono što je slovenačkog člana arbitražne komisije Jerneja Sekoleca i parlamentarnu zastupnicu Simonu Drenik zbog pisanja zagrebačkog "Večernjeg lista" koštalo ostavke, već je zapisano u sporazumu Račan-Drnovšek iz 2001. godine. Istina, Hrvatski sabor s jakom desnom opozicijom tada nije želeo da ratifikuje ovaj sporazum i na njemu je ostao samo paraf pokojnog Ivice Račana.
Upravo zato, slovenački predstavnik u Evropskom parlamentu Ivo Vajgl danas tvrdi da je čitava stvar opet izrežirana u hrvatskim obaveštajnim službama koje kontroliše politička desnica kako bi stvorila sliku nesposobne socijaldemokratske vlasti koja radi mimo hrvatskih državnih interesa i želja naroda. Tome samo doprinosi nepripremljenost domaćih političara, pa šefica ovdašnje diplomatije Vesna Pusić izjavljuje da je u šoku, a premijer Zoran Milanović da ne može da veruje da je to istina.
Osim slovenačkih političara koje su optužili za novo "zabijanje noža u leđa" Hrvatske, u Zagrebu se denuncira i Arbitražni sud u Hagu sa predsednikom Žilberom Gijomom. Hrvatska pozicija i opozicija iz saborskih klupa u Zagrebu zahtevaju da se arbitraža smesta prekine zbog "pristrasnosti u korist Slovenije". Stručnjaci za pomorsko pravo upozoravaju da je za to prekasno, ekonomisti pominju milione evra kojima je plaćano sada prokazano međunarodno arbitriranje, a Evropska zajednica samo je ponovila da je to, u suštini, bilateralno pitanje Hrvatske i Slovenije.
U jeku letnjih vrućina nerve su pogubili i stanovnici četiri istarska sela (Bužin, Škudelin, Mlini i Škrile). Od raspada Jugoslavije, nisu sigurni da li se nalaze na hrvatskoj ili slovenačkoj teritoriji, pa seoski načelnici ne žele povlačenje iz arbitražnog postupka dok se ne utvrdi gde zapravo žive.
Na to ih je, kažu, potakla razvikana "Šarengradska Ada", na Dunavu između Hrvatske i Srbije. Čuli su da će i za nju biti angažovana međunarodna arbitraža, a kako se glasine brzo šire, Istrijani pomenuta četiri sela doznali su i da na "Šarengradsku Adu" na ispašu prelaze jedino konji i ostala stoka sa hrvatske i srpske strane za koje iritantna procedura oko međudržavnih putnih isprava ionako ne važi.
Ovaj tekst nastao je u okviru projekta "Privredne reforme iznad svega" Radio-televizije Vojvodine.
Nastavak na Radio Televizija Vojvodine...
