Izvor: Advertiser-Serbia.com, 08.Jan.2026, 12:48

[KREATIVCI & KREATIVNOST 2025/26] STELLA BOGOVAC, I TO NIJE SVE!: „Najveći izazov za kreativnu industriju biće održavanje ravnoteže između brzine, tehnologije i ljudskosti“

Ocenite i dajte viđenje rada svoje agencije u pogledu kreativnog doprinosa u 2025. godini

– U agenciji I TO NIJE SVE! kreativnost uvijek koristimo kako bismo riješili problem, tako da smo nastavili u smjeru integriranih, smislenih kampanja. Ove smo godine imali nekoliko projekata koji su možda i pomalo izašli iz okvira klasičnog advertisinga, na primjer “kampanja Promijeni svijet” za Zakladu SOLIDARNA u čije se kreiranje pro bono uključilo gotovo 150 ljudi. Kako je >> Pročitaj celu vest na sajtu Advertiser-Serbia.com << kreativni koncept bio ambiciozan, a nismo imali budžeta, glavni video kampanje razlomili smo na pet kratkih filmića. Svaki od njih režirali su različiti poznati redatelji kako bismo osigurali kvalitetu izvedbe.

U ovoj godini nadam se da ćemo se malo više posvetiti hrabrijem eksperimentiranju, što s idejama, što s novim tehnologijama.

– Teško mi je dati ocjenu. Ako generaliziram, čini mi se da smo možda kolektivno ušuškani u naručju solidnih kampanja, dovoljno jasne komunikacije i good enough vizuala, ali uvijek se tu nađe kampanja koje se istaknu. Takve uvijek imaju jednu zajedničku stvar, a to je dobra ideja. Dobra ideja je bezvremenska. Čak i u vrijeme hiperprodukcije, novih tehnologija i AI-a, to je ono što neku kampanju učini uistinu relevantnom. Takve su uvijek utemeljene na stvarnim uvidima u ponašanje ljudi i odnos kupca i brenda jer ljudi nisu blesavi i znaju razliku između iskrenog i uvjeravajućeg. Super primjer mi je kampanja McCanna Beograd u kojoj se, nakon požara u tvornici Bambi i obustavljene proizvodnje keksa Plazma, javnost jednostavno zamolila za mrvicu strpljenja. Mogli su tada otići u različitim smjerovima – proglasiti herojstvo, razigrati dramu, pokušati prodati… Ali oni su se odlučili na vrlo ljudsku, autentičnu reakciju koju je kao takvu prepoznala i javnost. Također, sve je više korištenja umjetne inteligencije u advertisingu, a tu trebamo paziti da ideja nikad ne bude podređena alatu. Zgodan primjer kampanje koja pametno koristi umjetnu inteligenciju mi je “Bolje stati nego zaspati” od Imaga Ogilvy za INU.

Koje svetske kampanje ili značajni pojedinačni radovi iz 2025. godine su privukli vašu pažnju i zašto?

– Nisam mislila da će se ovo ikada dogoditi, ali život je tu da nas iznenadi – izdvojit ću političku kampanju, konkretno “Zohran for NYC”. Najveći grad SAD-a odabrao je za svog gradonačelnika Zohrana Mamdanija, mladog muslimana iz južne Azije koji je odrastao u Queensu, a tome je prethodila sjajna politička kampanja. Godinama razni političari i stranke pokušavaju uvjeriti narod u to da su “dio raje”, da razumiju svakodnevni život svojih građana, a pritom takva obećanja prate tradicionalne boje koje ih povezuju ili s lijevima ili desnima, uniformirani fontovi, ziheraški dizajn, isprazne parole… Mamdanijeva kampanja vjerno je popratila sve o čemu on govori pa vizuali nisu izgledali kao reklama, već kao dokumentarni, stilizirani isječak iz svakodnevnog života u New Yorku. Naglasak je bio na jakoj lokalnoj estetici, boje i motivi asocirali su na gradske elemente kao što su žuti taksiji ili ulični znakovi, korištena je nepolirana tipografija, a čak je i sound design duboko inspiriran ulicama i gradskom kulturom pa se u Reelsima mogao čuti old school rap, žamor ili trube taksija. Tone of voice kampanje je podržao vizualno, a u komunikaciji su se više fokusirali na grad, ljude i njihove potrebe. Kako bi se dosegnule različite zajednice u gradu, materijali su se prevodili i na jezike imigranata. Bila je to jedna hrabra, badass kampanja sa zaokretom od 180° i stvarno vjerujem da je postavila neki novi standard u političkom brendiranju.

Etički izazov advertajzinga 2025

– Politika i društvo postaju sve polariziraniji, što se neizbježno reflektira i na kulturu, medijski sadržaj, oglašavanje, kao i na ponašanje brendova. Kupci su oduvijek birali brendove s kojima dijele vrijednosti, a danas je to još izraženije pa se posljedično brendovi sve češće odlučuju zauzeti stav i fokusirati se na CSR aktivnosti. I to je sjajno, ali sa sobom nosi potencijalnu zamku, a to je purpose-washing. Kad brend zauzima stav površno i bez stvarnog uporišta, isključivo kako bi se svidio publici, kad im svrha postane slogan, ali ne i strategija, onda se može dogoditi kontraefekt.

Ključno je ne samo stvoriti učinkovitu kampanju, već i otvoriti društveno osjetljivu temu sa stvarnom odgovornošću i dugoročnim angažmanom.

Karijera u advertajzingu u 2025

– Izazovnije je agencijama pronaći prave ljude, kao i zaposlenicima dobiti priliku za rad u agenciji. Otvorile su se granice uz remote rad, LinkedIn i slične platforme pa je poslodavcima teže uhvatiti pravog čovjeka. S druge strane, kandidatima više nije konkurencija samo grad u kojem tvrtka fizički posluje, već sve češće cijeli svijet. Čini mi se da je zato došlo do toga da su i agencije i zaposlenici trenutno u procesu prilagodbe. Agencije su malo poradile na work-life balanceu i sličnim benefitima koji su bitni novim generacijama, dok zaposlenici sve više razumiju da se moraju istaknuti i da talent nije dovoljan jer su uloge hibridne – potreban je business wise pristup, strateško razmišljanje, timski rad, snalaženje u tehnologiji…Mislim da rad u agenciji već duže vrijeme više nije toliko seksi, ali se reputacija iznova gradi kroz odgovornije i smislenije projekte. Za mnoge kreativne profesionalce najvrjedniji dio rada u oglašavanju je sigurno mogućnost rada na utjecajnim kampanjama, pogotovo onima koje imaju širi društveni značaj.

Svet 2026

– Nemam magičnu kuglu, a i da je imam, vjerojatno bi mi skliznula iz ruku i razbila se zbog treskavog tla pod nogama. Znam je da je 2025. bila napeta, nesigurna, intenzivna, clickbait godina. Pretpostavljam da će sličan karakter imati i 2026. Razvoj će biti ubrzan, AI će i dalje mijenjati kako radimo, komuniciramo, kreiramo i konzumiramo sadržaj. Mislim da će najveći izazov za kreativnu industriju biti održavanje ravnoteže između brzine, tehnologije i ljudskosti. ChatGPT nam može pokušati objasniti kako se ljubi, ali ne može nas poljubiti. Zato se u kreiranju rješenja treba fokusirati na dobar storytelling, uvide iz ljudskog iskustva, zajednice i sve ono što će uvijek ostati teško zamjenjivo.

Autor: Nenad Danilović

Izvor: Advertiser Serbia

Prijavite se za Advertiser Serbia Daily Newsletter

Nastavak na Advertiser-Serbia.com...