Izvor: Capital.ba, 14.Feb.2019, 15:43 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Građani BiH izgubili milijarde zbog neosigurane imovine
– U BiH i dalje dominira osiguranje od autoodgovornosti – Panić: Pet godina nakon poplava uspjeli smo obnoviti tek 50 odsto pogona – Kukić: Imovina preduzeća bila osigurana, brzo smo sanirali štetu od poplava SARAJEVO, BANJALUKA – “Od štete koju smo pretrpjeli u poplavama 2014. godine oporavljali smo se dvije godine. Tada nismo bili osigurani i morali smo da se suočimo sa nastalom situacijom i pronađemo način da ponovo stanemo na noge. Nakon toga odlučili smo da osiguramo imovinu >> Pročitaj celu vest na sajtu Capital.ba << firme”, kažu u banjalučkoj firmi “Exclusive lingerie”. Ovo je jedan od rijetkih primjera domaćih firmi koje su shvatile važnost osiguranja imovine nakon katastrofalnih poplava koje su prije pet godine u BiH načinile štetu od četiri milijarde maraka. Da je svijest o potrebi osiguranja u BiH i dalje na niskom nivou, pokazuje i podatak da je uplaćena premija za osiguranje imovine od požara i prirodnih nepogoda u 2018. u odnosu na 2014. godinu porasla za svega 1,5 miliona KM. Pored malog rasta ove premije, zabilježen je i pad premije za ostala osiguranja imovine. Od ukupno 19 vrsta osiguranja u BiH, čak 50 odsto premije se odnosi na zakonski obavezno osiguranje od autoodgovornosti. Slab rast premije za osiguranje imovine Prema podacima Agencije za osiguranje BiH u 2014. godini ukupna premija društava iznosila je 562 miliona, dok za 2018. godinu iznosi 713 miliona KM. Ako se pogledaju podaci o premiji za osiguranje od požara i elementarnih nepogoda, rast je mnogo manji i iznosi oko 1,5 miliona KM. U 2014. godini premija za ovu vrstu osiguranja iznosila je 27,9 miliona, a četiri godine kasnije 29,4 miliona KM. Rast nije ostvarila premija za ostala osiguranja imovine. U 2014. godini ona je iznosila 28,8 miliona, a u prošloj godini iznosila je 25,2 miliona KM. U imovinska osiguranja spada i kasko, ali i pored toga rast ovih premija je zanemariv. Za rast ukupne premije u najvećem dijelu zaslužno je osiguranje od autoodgovornosti. Premija po ovom osnovu u 2014. godini iznosila je 268,4 miliona, a lani 362,6 miliona KM. Ovo osiguranje je zakonski obavezno, pa je sa rastom broja vozila u BiH logičan i rast premije. Spas privrede putem osiguranja imovine Za razliku od svjetskih kompanija u kojima se osiguranje imovine podrazumijeva, u domaćim privrednim društvima to nije slučaj. Među rijetkim firmama u BiH koje su nakon poplava sanirali štete uz pomoć osiguranja najviše je onih koje su u stranom vlasništvu – „Coca-Cola“ Hadžići, „Austrotherm“ Šamac, „SHP Celex“ Banjaluka, „Natron-Hayat“ Maglaj… Onim privrednim društvima koja su bila osigurana isplaćena šteta kretala se od par hiljada, pa do čak 80 miliona KM. Jedno od domaćih preduzeća koje je pretrpjelo štetu u poplavama je i „Termo Klima“ iz Laktaša kojoj su bila poplavljena skladišta s robom. Maša Kukić iz te firme ističe da je preduzeće imalo osiguranje, te da su nakon poplava brzo sanirali štetu. „Nismo nadoknadili štetu u potpunosti, ali osiguranje nam je značilo i pomoglo da saniramo štetu. Bila su nam poplavljena skladišta sa robom i mašinama u Trnu i Velikom Blašku. Uspjeli smo relativno brzo da se oporavimo“, istakla je Kukićeva za portal CAPITAL. Za razliku od ovog preduzeća banjalučka kompanija „Exclusive lingerie“ nije imala osiguranje, ali izvukli su pouku i tu grešku nisu ponovili. Tehnički direktor zadužen za razvoj i proizvodnju u toj kompaniji Boris Tolimir kaže da je šteta od poplava u firmi „Exclusive lingerie“ iznosila oko 500.000 KM. „Period oporavka od poplave trajao je oko dvije godine, jer se poslovanje krenulo stabilizovati tek u 2015. godini, da bi u 2016. godini dostigli puni proizvodni i prodajni kapacitet. Nismo imali osiguranjem pokriven dio “poplava/bujica” kako se to navodi u klauzuli osiguravajućih društava“, istakao je Tolimir. Dodao je da je osiguranje jedan od načina na koji privredna društva mogu da osiguraju pokretnu i nepokretnu imovinu, te da su tako i u „Exclusive lingerie“ nakon poplava proširili svoje polise osiguranja. „Na taj način smo osigurali imovinu kompanije od što većeg broja rizika“, naglasio je Tolimir. Dobojsko tekstilno preduzeće „Premier“ ni pet godina nakon poplava nije uspjelo da se oporavi. Njihova imovina nije bila osigurana, a vlasnica firme Rankica Panić kaže da još nemaju osiguranje zbog finansijskih poteškoća sa kojima se suočavaju. „Šteta je bila ogromna. Nakon toga sam razmišljala da osiguram imovinu, ali to nisam uradila, jer se još oporavljamo i proći će više godina dok skroz ne stanemo na noge. Uspjeli smo obnoviti tek 50 odsto pogona, a ostatak mašina i opreme još nismo u mogućnosti da nabavimo. Poslije poplave smo krenuli od nule. Osiguranje je prioritet, ali mi još nismo na tom nivou da smo spremni uložiti novac u to“, naglašava Panićeva. Ona smatra i da osiguravajuća društva treba da ulože više truda u obrazovanje potrošača. Panićeva kaže da je imala kasko osiguranje za novi automobil, ali joj šteta na poplavljenom automobilu nije priznata jer je u okviru kasko osiguranja morao biti posebno označen rizik od poplave, a ona to nije znala. „Osiguravajuća društva trebaju jasno objasniti potrošačima šta tačno njihov paket osiguranja podrazumijeva“, naglasila je Panićeva. Osiguravamo auto od 1.000 KM, ali ne i stan od 100.000 KM Kao i privrednike, ni građane BiH uništeni domovi i imanja nisu natjerali da više razmišljaju o mogućnosti osiguranja svoje imovine. Uglavnom se osigurava ono što je obavezno, a to su automobili. Imovina A. J. iz Doboja stradala je u poplavama 2014. godine, ali je još nije osigurala navodeći kao razlog komplikovane procedure, ali i neriješene imovinsko – pravne odnose. „I za životna osiguranja i za osiguranja imovine komplikovane su procedure, treba više dokumentacije, fotografije objekata, onda ide izlazak radnika osiguranja na teren. Kod nas je problem što vlasnik imovine mora sve to voditi, a znamo da imovina najčešće nije prevedena na djecu, dok se to sve starijim ljudima čini komplikovano. Jasno je da je to vid sigurnosti i nakon poplava uvidjela sam preko kolega i prijatelja, koji su imali osiguranje, da im je to bila značajna pomoć“, istakla je A. J i dodala da poznaje mnoge ljude koji su uzeli osiguranje nakon poplava. Ona je za CAPITAL istakla i da ljudi nisu dovoljno obrazovani o osiguranju i da su upravo zbog toga mnogi koji su imali polise dobijali malu naknadu štete, jer se nisu na vrijeme javili osiguravajućem društvu. „Iako su imali osiguranu imovinu, ljudi su spasavali živu glavu i nisu brinuli hoće li fotografisati sve, mada u suštini zadovoljni su oni koji su naplatili štetu iako u svim slučajevima nije potpuno“, kazala je A. J. Osiguranjem do sigurne penzije Ni svijest o životnom osiguranju kod građana BiH nije razvijenija. Premija u životnim osiguranjima u BiH u prošloj godini iznosila je 143 miliona KM i u odnosu na pet godina ranije porasla je za oko 29 miliona KM. Ova vrsta osiguranja u ukupnoj premiji učestvuje sa svega oko 20 odsto. Građani sa kojima smo razgovarali uglavnom su slabo upoznati sa radom osiguravajućih društava i onim što ona nude. Međutim, ima i onih koji već godinama uplaćuju osiguranje i već su osjetili neke pozitivne strane. Banjalučanka Dušanka S. uplaćuje životno osiguranje više od deset godina. Kaže da je ima više paketa i opcija i ova vrsta osiguranja omogućava i onima koji imaju manja primanja da sigurnije gledaju u budućnost i obezbijede dodatnu penziju. „U mom slučaju, prihvatanjem polise postala sam jedan od akcionara osiguravajuće kuće i svake godine, prilikom podjele dobiti, dobijem dividendu. Visina tog iznosa zavisi koliko si dugo se uplaćuje premija i kolika se dobit dijeli. Pored toga, ima drugih pogodnosti kao što su popusti i asistencije, pomoć u slučaju bolesti ili povrede“, istakla je Dušanka S. Popusti u mnogim buticima, salononima ljepote, na benzinskim pumpama, dodaje, samo su još neke od pogodnosti koje ima uz osiguranje. „Imam i pravo na asistenciju, ako ostanem na putu s automobilom ili ako mi treba majstor u kući za popravke vode, struje, prozora… Ili asistencija za rezervaciju letova, hotela ili drugih usluga. Kada sve sagledam, zaista vrijedi imati životno osiguranje“, istakla je ona. Durmić: Kupovna moć i svijest građana ključni problemi Predsjednik Skupštine Udruženja društava za osiguranje RS Milomir Durmić kaže za CAPITAL da se po pitanju osiguranja imovine od rizika poplave, nakon 2014. godine, ništa značajnije nije promijenilo. Ističe da nema interesovanja za tu vrstu osiguranja, te da je godinu dana nakon poplava bila ostvarena i manja premija nego 2014. „Društva su tada bila pripremila i određene pakete za tu vrstu osiguranja, ali interesovanja jednostavno nije bilo. Naši ljudi vjerovatno razmišljaju da se to desilo jedne godine i da sad neće nekoliko godina, što nije dobro“, rekao je Durimić. Navodi da osiguranje imovine u prošloj godini ima rast od sedam – osam odsto u odnosu na 2017, ali da to nije dovoljno, jer neobavezne vrste osiguranja još uvijek veoma malo učestvuju u ukupnoj premiji osiguranja. „I dalje je dominantno osiguranje od autoodgovornosti“, istakao je on. Kada su u pitanju životna osiguranja, istakao je da su ona rasla i do 15 odsto ranijih godina, dok je prošle godine rast bio ispod deset odsto, što nije dovoljno. „Dva su faktora veoma bitna zbog kojih su podaci ovakvi. Prvo su finansijske mogućnosti građana, a zatim i svijest i potreba za osiguranjem. Kada se ta dva faktora pomnože, dobijemo ovo što imamo sada. Dakle, osim edukacije i potrebe promocije osiguranja, neophodno da je se poboljša i životni standard građana da bi uopšte počeli razmišljati o osiguranju“, naglasio je Durmić. I u Agenciji za osiguranje RS kažu da je svijest građana o potrebi osiguranja još uvijek na veoma niskom nivou. „Iako imovinska osiguranja od 2014. godine bilježe određeni godišnji rast, učešće ove premije u ukupnoj premiji je i dalje nisko i iznosi oko 14,6 odsto i da postoji prostor za razvoj imovinskih osiguranja“, ističu u Agenciji. Prema podacima Agencije za osiguranje RS lani su isplaćena 73 miliona КM po osnovu odšteta i drugih naknada iz ugovora o osiguranju. Najviše odštetnih zahtjeva isplaćeno je po osnovu zaključenih ugovora iz vrste osiguranja od odgovornosti za motorna vozila i to 40,3 miliona КM. Slijede isplaćeni odštetni zahtjevi po osnovu zaključenih ugovora iz vrste osiguranja vozila koja se kreću po kopnu osim šinskih vozila (kasko) u iznosu od 11,4 miliona КM. Кorisnicima životnog osiguranja društva iz RS isplatila su 9,6 miliona КM. Podaci o isplaćenim štetama u 2018. godini za cijelu BiH još se sumiraju. Poznato je da je u prvih šest mjeseci prošle godine taj iznos bio 135 miliona maraka. S obzirom na to da milijarde maraka štete od poplava nisu uticale da premija za osiguranje imovine značajnije raste, građani i vlasti u BiH moraju više pažnje posvetiti ovom pitanju i edukaciji o značaju osiguranja kako u budućnosti štete ne bi morali da plaćaju iz sopstvenog džepa, već da to čine osiguravajuća društva, kao svuda u svijetu. CAPITAL: Svjetlana Šurlan The post Građani BiH izgubili milijarde zbog neosigurane imovine appeared first on INFORMACIJA JE KAPITAL - Capital.ba.
