Izvor: Radio Televizija Vojvodine, 03.Avg.2015, 17:44 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Dve decenije od Oluje - da li smo bliži istini?
Hrvatska će 4. i 5. avgusta obeležiti dve decenije od akcije "Oluja" kao Dan pobede i Dan hrvatskih branitelja i slaviti "oslobađanje od okupacije", a Srbija istovremeno obeležava Dan sećanja na stradanje i progon u akciji tokom koje je proterano 250.000 Srba, dok je više hiljada ubijeno ili nestalo.
Dve decenije posle, "Oluja" će u Hrvatskoj po prvi put biti obeležena vojnom paradom u Zagrebu, na kojoj, >> Pročitaj celu vest na sajtu Radio Televizija Vojvodine << uprkos planovima i nadama domaćina, neće učestvovati zapadne zemlje, a dan kasnije u Kninu, tradicionalnom proslavom, na kojoj će pevati Marko Perković Tompson i biti otkriven spomenik prvom hrvatskom predsedniku Franji Tuđmanu.
Srbija centralnu državnu manifestaciju obeležavanja Dana sećanja na stradanje i progon počinje sutra uveče na mostu kod Sremske Rače - premijer Aleksandar Vučić i predsednik Republike Srpske Milorad Dodik spustiće vence u reku, patrijarh Irinej služiće parastos, a uslediće i umetnički program pod nazivom "Naša je tuga... velika", dok je 5. avgust proglašen Danom žalosti.
Da li je povod ovakvog obeležavanja u obe države okrugla godišnjica, trenutni odnosi u regionu ili unutrašnji politički obračuni, da li preovlađuju politički ili istorijski razlozi za slavlje, da li nas takva atmosfera vraća dve decenije unazad i kako će uticati na odnos Srbije i Hrvatske 20 godina posle rata?
"To je naš način da kažemo svetu koliko nas boli, da kažemo šta mislimo o ovome i da kažemo da je 'Oluja' za nas zločin i da je pogrom", rekao je ministar Aleksandar Vulin za Tanjug, istakavši da dobrosusedskih odnosa, pa ni odnosa između Srbije i Hrvatske, ne može biti ako nema istine, koja je uvek "lekovita i dobra".
Primećuje istovremeno da nismo dužni kao "neke prethodne vlade i rukovodstva Srbije iz ideoloških razloga, a nekad i iz čistog kukavičluka, da okrećemo glavu i da se pravimo da se 'Oluja' nije desila".
Ona se, konstatuje, desila i to ne treba nikad zaboraviti, ali poručuje da zbog toga nećemo da kvarimo odnose sa Hrvatskom, jer smo susedi i ovde ćemo živeti i za hiljadu godina.
Hrvatski novinar Denis Kuljiš rekao je za Tanjug da se Oluja obeležava svake godine u Kninu i da to nikako ne utiče na odnose dve zemlje, ali ističe da vojna parada ne može biti od koristi u međusobnim odnosima i da nije jasno kome se i kakva poruka upućuje.
On smatra da je parada "predizborni manevar" vlade i vladajuće stranke koji ima i "ratno-huškačke elemente", jer se demonstrira "nekakva vojna sila koja nema veze sa evropskim prioritetima koje Hrvatska ima kao zemlja unutar NATO".
I politički analitičar iz Zagreba Žarko Puhovski smatra da je parada nepotrebna i da je reč o pravom rasipanju novca, kako bi se, navodi, hrvatski premijer Zoran Milanović na neki način sakrio od neugodnosti koje bi ga mogle dočekati u Kninu.
Sličnog mišljenja je i istoričar Vjeran Pavlaković koji smatra da proslava Oluje nije toliko uperena protiv Srba, već je stvar unutrašnjeg političkog obračuna.
To je najpre sukob o tome ko će ispasti veći nacionalista, kaže Pavlaković za beogradski nedeljnik "Vreme".
"Emocije i simboli se koriste kao politički kapital. Bio sam prošle godine u Kninu. Milanović je pričao i nije se mogao čuti od zvižduka. A on je pričao o Tuđmanu, borbi protiv vanjskih okupatora, ali džaba. Mogao je reći i 'Za dom spremni', oni bi i dalje tako glasno zviždali", objašnjava Pavlaković svoj stav.
Države koje su bile umešane u ratni sukob devedesetih još nisu spremne da se suoče sa prošlošću i onim što se tada dogodilo, svakako ne u istoj meri, a direktor Centra za regionalizam Aleksandar Popov smatra da su zato ostale brojne kontroverze pa je za Hrvatsku 'Oluja' oslobodilačka akcija, a za Srbiju akcija etničkog čišćenja.
On objašnjava da u državama potpisnicama Dejtonskog sporazuma nije bilo spremnosti da se izvrši proces suočavanja sa prošlosću, jer je, s jedne strane, bilo lakše da idu na već stvoreno javno mnjenje o tome ko je žrtva, a ko agresor kako ne bi gubili poene kod biračkog tela, a sa druge strane postoji često zloupotreba u međusobnom odnosu za unutrašnje političke svrhe.
To se, kako ocenjuju analitičari, najviše odnosi na Hrvatsku, gde će do kraja godine biti održani republički izbori u očito zategnutim odnosima između Banskih dvora i Pantovčaka.
I dok predsednica Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović kaže da veruje da će se 20. godišnjica obeležiti bez podela, hrvatski premijer Zoran Milanović navodi da "Oluja" za Hrvatsku nije i ne sme biti kontroverzna tema, a otkazivanje učešća saveznica vidi kao sporednu temu, ističući da proslava nije usmerena ni protiv koga.
I ministarka spoljnih poslova Hrvatske Vesna Pusić nastoji da objasni da je parada unutrašnja stvar Hrvatske i da izostanak stranih gostiju na tom događaju ne predstavlja diplomatski poraz.
S druge strane, lider HDZ, najuticajnije opozicione stranke u Hrvatskoj kojoj pripada i Grabar Kitarović, Tomislav Karamarko, kaže da su saveznici Hrvatske iz Domovinskog rata odustali od prisustva na paradi u Zagrebu jer su popustili pod pritiskom Srbije i ocenjuje da je takav rasplet "debakl vlade i diplomatije".
Parada je izmišljena da bi se ugušilo narodno veselje, veselje branitelja i mladih, kaže Karamarko.
Bivši predsednik Hrvatske Ivo Josipović takođe smatra da "Oluju" treba slaviti kao važan dan hrvatske istorije, ali se on "spomenuo" žrtava te akcije, te primećuje da su "na ovaj ili onaj način" tada stradali mnogi Srbi.
Paralelno s početkom proslave u Kninu u riječkom pozorištu započeće javni razgovor s pet žena različitih nacionalnosti iz Vukovara, Osijeka, Knina, Drniša i Ličkog Petrovog Sela koje će ispričati svoje ratne priče.
Reditelj Oliver Frljić kaže da je to pokušaj da se o ratu govori ne iz pozicije nacionalne pripadnosti, vec iz pozicije žene i da je ceo skup zamišljen kao afirmacija kulture mira, a nikako kao skup "kontra-Oluja", kako su to, navodi, pojedini međi želeli da predstave i pokrenu "medijski linč".
U međuvremenu, MUP Kantona Sarajevo zabranio je skup povodom obeležavanja 20. godišnjice stradanja Srba u operaciji "Oluja" ispred zgrade ambasade Hrvatske u Sarajevu.
Nastavak na Radio Televizija Vojvodine...
Sećanje na "Oluju", tuga zbog zločina
Izvor: Radio Televizija Vojvodine, 04.Avg.2015, 00:09
Na mostu kod Sremske Rače večeras je obeležena 20. godišnjica i Dan sećanja na progon Srba tokom hrvatske vojne akcije "Oluja" kada je iz Hrvatske proterano više od 250.000 Srba, a oko 2.000 ubijeno. Ceremonija je počela simboličnim susretom predsednika Vlade Srbije Aleksandra Vučića i predsednika...






