Vujović: O većim platama i penzijama krajem avgusta

Izvor: Prva.rs, 12.Jun.2015, 14:48   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Vujović: O većim platama i penzijama krajem avgusta

Vujović je ponovio da država ne sme da bude najznačajniji izvor zapošljavanja, vec da to mora da bude privatni sektor. 
Na početku Samita ministara finansija i guvernera regiona u Bečićima on je primetio da  privatni sektor već hvata korak, te da će, ako se nastave pozitivni trendovi omogućeni merama štednje, a ne gubeći podršku međunarodnih finansijskih institucija, razgovor o ublazavanju restrikcija biti moguć krajem avgusta. 
Bilo je onih koji su nas kritikovali >> Pročitaj celu vest na sajtu Prva.rs << što nismo primenili još oštrije mere štednje, podsetio je Vujović, ali naglasio da je vlada išla s minimalnim smanjenjem plata i penzija, a kojim je mogao da bude zatvoren fiskalni krug.
Samit ministara finansija i guvernera, koji četvrti put organizuje nedeljnik NIN, ovog je puta u Bečicima okupio i direktore poreskih uprava regiona, koji će dva dana razgovarati na teme koje su jednako teške i važne za sve zemlje učesnice, a tiču se kosolidacije javnih finansija, ublažavanja posledica recesije, borbe protiv sive ekonomije, valutne sigurnosti…
Panel koji je u toku posvećen je finansijskoj konsolidaciji u uslovima recesije ili sporog privrednog oporavka I na njemu učestvuju ministri finansije Crne Gore, Srbije, Repiblike Srpske, Federacije BiH, kao i predstavnik Kosova.
Vujović je rekao da je Vlada Srbije prošlog jula, kad je on postao vd ministar, rešila da seče samo tamo gde se to moglo, da je program oporavka usalgašen sa MMF, a da je definitivno opredeljenje da će ubuduće finansirati samo razvojne projekte. 
"Moramo da pokrenemo izvore rasta", rekao je Vujović na Samitu ministara finansija i guvernera regiona, dodajući da su mere koje su preduzete na finansijskoj konsolidaciji donele rezultate iznad očekivanih, ali da to nije dovoljno. 
Sekli smo tamo gde smo mogli, istakao je naveo da je osim mera za makrofiskalnu i monetarnu stabilnost, vlada tada odlučila da raskrsti s posrnulim preduzećima, koji je više od 500, da protrese javna preduzeća koja su, kako je rekao, služila kao druga moneta i finansirala sve i svašta, te da je bilo neizbezno da se preduzme reforma države, koja je bila nesposobna da se bori s problemima. 
U finansijskoj konsolidaciji se najdalje otišlo, kazao je ministar, podsetivši da je veliki uspeh kad se deficit sa 8,8 odsto društvenog proizvoda svede na 6,6, ali dodajući da ni to nije dovoljno. 
Sve, kako je primetio, može da vredi samo ako se pokrenu izvori rasta. 
A to, između ostalog, znači završetak svih puteva, od kojih neki stoje i deset godina i to tako da nedostaje sedam kilometara da bi u funkciji bilo 70. 
Zato je i čvrsto opredeljenje ove vlade, kako je rekao, da iz budžeta ubuduće finansira isključivo razvojne projekte, mada se kao važni poslovi u narednom periodu nameću i promena strukture duga, koji je sada većim delom u dolarima, a sve to kako bi rejting Srbije, prema njegovim očekivanjima, bio bolji već od jeseni.
Najavljuje i da su mu ciljevi za idući period privatizacija posrnulih firmi, početak restruktuiranja javnih preduzeća, ubrzanje reforme javne uprave i nastavak budžetskog finansiranja po projektima.
On je kazao da je ono što je urađeno proteklih devet meseci pripremilo teren za naredne godine.
U vezi javnih preduzeća, Vujović je konstatovao da upravljaju milijardama društvenih resursima.
Rekao je i da želi uštedu po projektima, a ne linearnu, kao i da se izađe iz mehaničkog stezanja kaiša.
Istakao je da je cilj srpske vlade da podigne nivo poreske discipline i zatvori rupe sive ekonomije, kao i da je neophodno da se bolje upravlja državnim resursima.
On je, učestvujući na Panelu ministara finansija Samita u Bečićima, čiji je medijski partner Tanjug, rekao da je vlada od početka primene programa imala za cilj povećanje poreskih prihoda, ne povećanjem stopa, već discipline.
"Naš cilj da podignemo nivo poreske discipline, gde će pretnje izvršenja biti snažnija od bilo čega drugog", naglasio je Vujović.
On je kazao da je u oblasti akciza ostvaren neočekivano dobar rezultat, koji će biti proširen i na druge proizvode.
S tim u vezi je pomenuo kafu, kao i navode proizvođača da Crna Gora uvozi ogromne količine koje bi, da se tako troše, dovele do problema zdravlja stanovništva i najavio da će Srbija činiti sve kako bi otkrila ulaz kafe na crno.
Vujović je kazao da povećanjem pametne poreske administracije želi da se identifikuju rupe i sive zone u kojima nestaju proizvodi.
Kada je reč o strukturi budžeta on je ukazao da je nasleđena i da 400 milijardi odlazi na plate zaposlenih u javim preduzećima i više od 500 milijardi na pentije, te da Srbija 6,5 odsto društvenog proizvoda koristi da zatvori deficit u penzionom sistemu.
"Postoji nesrazmera između stečenih prava i mogućnosti privrede", konstatovao je ministar, dodajući da treba podsticati ljude sami da finansiraju penziju.
Vujović je dodao da je neophodno da se upravlja na bolji način sa stečenim obavezama, navodeći da 1,100 milijardi evra odlazi svake godine na plaćanje kamata, te da je uveren da se trošak zaduženosti može smanjiti za 200 do 300 miliona evra, a kada se jednom preokrene stanje, onda je moguće za nekoiko godina postići Mastriške kriterijume.
Takođe je kazao da postoji loš popis državne imovine, navodeći stanove ranije federacije, koji su godinama prazni, a mogli bi pozitivno uticati na rešavanje stambenog pitanja građana.
S tim u vezi je zatražio aktivno upravljanje državnim resursima.
Srbija želi investitore treće generacije, a to su oni koji valorizuju resurse kojima država raspolaže, a ne koristi, i da iskoriste kompetitivne vrednosti Srbije i regiona, rekao je Vujović i dodao da niko u EU ne može da ponudi proizvode po ceni rada koju nudi naš region.
"Ključni izvori rasta uz investicije su podizanje investicija i valorizacija resursa", podvukao je Vujović.
Izvor: Tanjug
 

Nastavak na Prva.rs...



Pročitaj ovu vest iz drugih izvora:
Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Prva.rs. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Prva.rs. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.