Izvor: RTS, 15.Apr.2015, 20:55 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Privatna penzija za mirniji san
Oko 500 penzionera u Srbiji, uz državnu, prima i dodatnu penziju iz nekog od šest privatnih penzijskih fondova. Da penzija bude veća, osim onoga što je uplaćeno, dobro je i da period uplata bude što duži kako bi fondovi taj novac investirali. U godinama krize, neki fondovi su se ujedinili, pa je njihov broj gotovo prepolovljen.
Ulozi sadašnjih >> Pročitaj celu vest na sajtu RTS << i budućih penzionera su očuvani uz stabilan rast, a za sigurno ulaganje koriste bogatu ponudu državnih obveznica, birajući one s najdužom ročnošću, jer je i investiranje u penzije dugoročan posao.
Iako je u penziju otišla sa 35 godina staža medicinske sestre u Niškoj Banji, Nadeždina penzija je 26.000 dinara. Zbog toga joj još jedna penzija mnogo znači jer sa njom pokriva veći deo računa. U privatni fond je uplaćivala samo pet godina, a poslednjih pet je penzioner. Žao joj je što sa uplatama od po 1.000 dinara mesečno nije počela ranije.
"Odbijalo se od plate, a kasnije sam shvatila da će ta suma biti mala i onda sam pored toga i sama uplaćivala", kaže penzionerka Dobrovoljnog fonda "Dunav" Nadežda Trajković.
U privatnu penziju se može u 58. godini, a mora u 70. godini. Trećina novca iz fonda može da se podigne odmah, ostatak mesečno u roku koji penzioner bira. Trenutno blizu 190.000 građana uplaćuje novac u neki od fondova.
"Naš, s ponosom kažemo, najmlađi član je devojčica od godinu i po, o čijoj budućnosti, evidentno, roditelji već sada vode računa", ističe direktor Penzijskog fonda "Dunav" Zoran Milivojević.
Da penzija bude veća, osim onoga što je uplaćeno, dobro je i da period uplata bude što duži kako bi fondovi taj novac investirali.
I dok fondovi pri proračunu kolika bi penzija na kraju mogla biti, računaju na godišnji prinos od osam odsto, prema podacima Narodne banke proteklih kriznih godina poslovali su bolje od toga. Novac koji su im budući penzioneri poverili, investirali su tako da su ostvarivali dobit u proseku 10 odsto godišnje.
Čak 85 odsto novca fondovi su uložili u državne obveznica. Prioritet je da posluju sa što manje rizika, na šta ih upućuju i zakonska ograničenja, a njihov rad je pod stalnim nadzorom.
"Imovina prikupljena u penzijskim fondovima konstantno raste. Samo u 2014. godini ostvaren je rast od oko 20 procenata, trenutno je prikupljeno više od 24 milijarde dinara", kaže Mirjana Mićić iz Sektora nadzora NBS-a.
Da bi podstakla dodatno izdvajanje za starost, država je iznose do 5.420 dinara uplaćene u privatne penzijske fondove oslobodila poreza, a ako ih uplaćuje poslodavac, onda i doprinosa državnom penzijskom fondu.
