PREMINUO PROFESOR SVETOZAR STOJANOVIĆ

Izvor: Kurir, 08.Maj.2010, 12:00   (ažurirano 02.Apr.2020.)

PREMINUO PROFESOR SVETOZAR STOJANOVIĆ

BEOGRAD - Profesor u penziji Beogradskog univerziteta i predsednik Centra za nacionalnu strategiju Svetozar Stojanović preminuo je u Beogradu u 79. godini. Stojanović je preminuo sinoć u 21.15 u Urgentnom centru, u koji je primljen pošto mu je prethodno pozlilo na ulici.

BEOGRAD - Profesor u penziji Beogradskog univerziteta i predsednik Centra za nacionalnu strategiju Svetozar Stojanović preminuo je u Beogradu >> Pročitaj celu vest na sajtu Kurir << u 79. godini.

Stojanović je preminuo sinoć u 21.15 u Urgentnom centru, u koji je primljen pošto mu je prethodno pozlilo na ulici.

Rođen 1931. godine u Kragujevcu, diplomirao je 1955. na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Beogradu, a doktorirao filozofiju 1962. Zajedno sa sedam drugih profesora i nastavnika takozvane Praxis-grupe zbog disidentske delatnosti izbačen je sa Beogradskog univerziteta u januaru 1975, na koji je vraćen početkom devedesetih. Bio član Upravnog odbora Korčulanske letnje škole koja je okupljala uticajne filozofe iz tadašnje Jugoslavije i Evrope.

Radio je kao gostujući profesor na mnogim uglednim univerzitetima u SAD. Nemačkoj, Velikoj Britaniji, Austriji, Indiji.

Bio je osnivač i predsednik Srpsko-američkog centra iz Beograda, koji je potom prerastao u Centar za nacionalnu strategiju, i njegovog Foruma za srpsko-američki dijalog i saradnju.

Od 15. juna 1992. do 31. maja 1993. bio je specijalni savetnik i vodio savetnički tim tadašnjeg predsednika SRJ Dobrice Ćosića. Kada je Ćosić smenjen, podneo je ostavku.

Bio je, takođe, član Komisije za istinu i pomirenje, koju je imenovao nekadašnji predsednik SRJ Vojislav Koštunica.

Stojanović je bio član spoljnopolitičkog saveta pri Ministarstvu inostranih poslova Srbije i član Saveta Republičke Radiodifuzne agencije.

Stojanović je bio i direktor u penziji Instituta za filozofiju i društvenu teoriju.

Zajedno sa filozofima Branom Petronijevićem i Mihailom Markovićem uvršten je u "Biographical Dictionary of Twentieth Century Philosophers", 1996.

Objavio je sedam knjiga, četiri brošure i oko 130 časopisnih rasprava i članaka. Spisi su mu prevedeni na 14 jezika, između ostalih na engleski, nemački, francuski, ruski, španski i japanski.

Datum i mesto sahrane profesora Svetozara Stojanovića biće saopšteni naknadno.

Nastavak na Kurir...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Kurir. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Kurir. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.