Izvor: Politika, 26.Sep.2014, 09:37   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Neminovne veće uštede i povećanje PDV

Predloženim smanjenjem penzija i plata neće se uštedeti toliko da dogodine opet u ovo vreme ne pričamo o oštrijim merama, kaže dr prof. Milojko Arsić

Bojim se da će se za godinu dana u Srbiji ponovo pričati o štednji i bolnim merama koje će država morati da primeni. Na raspolaganju fiskalnim vlastima biće nekoliko oštrih mera: ponovno smanjenje plata i penzija, znatno povećavanje poreza na dodatu >> Pročitaj celu vest na sajtu Politika << vrednost (PDV) i to za tri, četiri procentna poena ili otpuštanje zaposlenih u javnom sektoru.

Ovo je u najkraćem zaključak autora biltena „Kvartalni monitor”, a povodom nedavno predstavljenih mera štednje. Prema proceni prof. dr Milojka Arsića, urednika ove publikacije, koju izdaje Ekonomski fakultet, planirane uštede verovatno će biti manje od očekivanih 700 miliona evra.

– Predložene mere fiskalne konsolidacije na ivici su održivosti i doneće veoma skromne uštede smanjenjem penzija i plata zaposlenih u javnom sektoru. Zato je smanjenje broja zaposlenih u javnom sektoru gotovo izvesno, kazao je Arsić i dodao da je u 2015. i 2016. moguće broj radnika smanjiti za 10 do maksimalno 15 odsto, dok će povećanje PDV-a biti znatno veće.

U prvi mah, Arsić nije želeo da govori šta to znatno povećanje znači, ističući kako ostavlja vlastima da „uzmu muštuluk” i loše vesti saopšte građanima. Kasnije je, međutim, izneo procenu da je reč o povećanju poreza od tri do četiri procentna poena.

Sa njim je saglasan i Nikola Altiparmakov, član Fiskalnog saveta. S obzirom na to da će efekti mera štednje biti manji od očekivanih Altiparmakov kaže da se boji da će se u Srbiji za godinu do godinu i po dana ponovo otvoriti pitanje primene bolnih mera.

– Kada se pogleda struktura javnih rashoda, zna se šta to može da bude: smanjenje plata i penzija ili povećanje poreza – kaže Altiparmakov.

Slaba tačka plana štednje njena visina – smanjenje svega 550 miliona evra rashoda nije nedovoljno. Osnovna slabost je oslanjanje na privremene mere, poput prihoda od javnih preduzeća i smanjenja sive ekonomije. Naročito ako se zna da će i 2015. godine verovatno biti nekih vanrednih troškova koji će povećati deficit. Moguće je da zbog završetka procesa restrukturiranja, troškovi budu veći i to tako što će država, u dogovoru s potencijalnim kupcem, preuzeti dugove neke firme, objašnjava Arsić. Zato bi, prema njegovom mišljenju, bilo dobro da očekivani prihodi od sive ekonomije ne budu mera uštede, nego neka vrsta rezerve, koja će pokriti eventualne nove troškove koji mogu da se jave dogodine.

On podseća da je u naredne tri godine neophodno uštedeti 1,5 do dve milijarde evra.

A. Telesković

-----------------------------------------

Malo prekobrojnih

Država mora da ima na svakih 100 građana određeni broj lekara, učitelja, poreznika, policajaca, kaže Milojko Arsić i dodaje da uprkos nekim uverenjima, kod nas javni sektor ipak ne zapošljava previše ljudi u odnosu na druge države. U Srbiji je, navodi on, na 100 stanovnika zaposleno 7,6 radnika u javnom sektoru, što je na nivou evropskih zemalja. U javnom sektoru, prema njegovoj proceni, zaposleno je oko 770.000-780.000 ljudi, s tim što u sektoru opšte države radi 540.000-550.000, a u javnim preduzećima njih 230.000-240.000.

-----------------------------------------

I sledeće godine u recesiji

Kako sada stvari stoje, Srbija će i sledeće godine biti u recesiji. Prema, procenama Kvartalnog monitora, pad privredne aktivnosti u 2015. godini biće minus jedan odsto i on će jednim delom biti posledica primene relativno oštrih mera štednje. Međutim, ukoliko bi fiskalna konsolidacija izostala pad privredne aktivnosti bio bi još veći – od pet do 10 odsto BDP. Prema oceni Nikole Altiparmakova problem privrednog rasta i deficita treba razdvojiti.

– Kao što se problem javnih finansija ne može rešiti većim stopama privrednog rasta, tako se ni rast ne može rešiti budžetskim deficitom – kaže Altiparmakov i dodaje da bi se u slučaju izbijanja krize javnog duga Srbija suočila sa padom privrednih aktivnosti i do 10 odsto.

objavljeno: 26.09.2014

Nastavak na Politika...






Pročitaj ovu vest iz drugih izvora:
Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Politika. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Politika. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.