Folklorcima teže nego rudarima?

Izvor: Večernje novosti, 14.Feb.2014, 23:53   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Folklorcima teže nego rudarima?

PROFESIONALNI igrač folklora ima veće benificije u obračunu radnog staža nego, recimo, rudar. Tako je u Srbiji i zakonom regulisano da je teže igrati kolo nego provesti radni vek ispod zemlje. Penzijski sistem je zreo za reformu i u njemu nije dobro uređen ni povlašćeni staž, a samim tim ni uslovi odlaska u invalidsku penziju. Od ukupno 1,7 miliona penzionera u Srbiji, invalidskih je 334.040 i oni čine 19,39 odsto ukupnog broja. Njihov broj je, kako tvrde u PIO fondu, pre 15 godina >> Pročitaj celu vest na sajtu Večernje novosti << činio više od trećine ukupnog broja penzionera, a danas je sveden na manje od jedne petine. Statistika pokazuje i da ih je u apsolutnom iznosu sve manje. Nebojša Rajković, generalni sekretar Asocijacije slobodnih i nezavisnih sindikata Srbije, objašnjava da najveći broj invalidskih penzija potiče iz onih zanimanja koja imaju benificirani radni staž, odnosno iz redova policije i vojske. - Niko ne vodi preciznu evidenciju iz kojih profesija dolaze penzioneri invalidi, niti se zna broj onih koji su uz neadekvatnu medicinsku dokumentaciju okončali radni vek - kaže Rajković. - Zbog toga je neophodna reforma ove oblasti penzijskog sistema. U PIO fondu naglašavaju da se pravo na invalidsku penziju ostvaruje na osnovu potpunog gubitka radne sposobnosti, a ne na osnovu nesposobnosti za obavljanje posla koji osiguranik radi, pa stoga, oni nemaju evidenciju zanimanja, jer, kako tvrde, nije bitna za donošenje konačne odluke o pravu na invalidsku penziju. - Svaki osiguranik koji podnese zahtev za ostvarivanje prava na invalidsku penziju dostavlja određenu medicinsku dokumentaciju, a lekar veštak na pregledu ocenjuje njegovo zdravstveno stanje - kaže Jelica Timotijević iz PIO fonda. - Na osnovu toga donosi nalaz, ocenu i mišljenje i ako osiguranik ostvari pravo, a postoji mogućnost poboljšanja zdravstvenog stanja, zakazuje se kontrolni pregled u roku do godinu dana, kada se obavlja ponovno veštačenje. Kontrolu uvek radi drugi lekar, a ne onaj koji je radio prvo veštačenje. Svaki nalaz, ocena i mišljenje lekara veštaka prođe kontrolu nalaza, tako da je isključena mogućnost greške. Osiguranik čije zdravstveno stanje ne podrazumeva potpuni gubitak radne sposobnosti ne može da ostvari pravo na invalidsku penziju. ZANIMANjA Podaci Asocijacije slobodnih i nezavisnih sindikata govore da je najviše invalida koji završe radni vek među rudarima, livcima, građevinarima, farbarima, dimničarima. Veliki broj je lekara i rendgen tehničara, zatim zaposlenih u prehrambenoj industriji, naročito na poslovima mešenja... Kada je reč o bolestima, Srbi u invalidsku penziju najčešće odlaze zbog kardiovaskularnih oboljenja. Slede ih tumori i neuropsihijatrijske bolesti. Zvaničnih istraživanja nema, ali se smatra da veliki uticaj na zaposlene ima stres. On je jedan od ključnih kriterijuma kada se odlučuje koliko je teško obavljati neki posao.

Nastavak na Večernje novosti...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Večernje novosti. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Večernje novosti. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.