Čije eparhijske kase su najdublje?

Izvor: B92, 07.Jun.2012, 12:45   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Čije eparhijske kase su najdublje?

Beograd -- Iznos od 578 miliona dinara, koliko je za ovu godinu Vlada namenila Srpskoj pravoslavnoj crkvi, jedina je poznata stavka u crkvenim finansijama.

Nije tajna, pak, da u SPC postoje eparhije koje beleže izuzetno velike prihode.

Dok pojedine episkopije u inostranstvu rade kao mini-preduzeća, u Srbiji ima i onih kojima je pomoć države jedina slamka spasa.

Za najsiromašnije u Srbiji važe timočka, vranjska i raško-prizrenska eparhija. Ove >> Pročitaj celu vest na sajtu B92 << jedinice SPC proteklih godina bile su redovni korisnici državne pomoći za crkveno graditeljstvo, socijalno i penziono osiguranje.

PENZIJE MIRE

Odluka Vlade da država preuzme na sebe uplatu doprinosa za penzijsko osiguranje sveštenika svih veroispovesti osetno će popraviti položaj klirika i verskih službenika. Svaki verski službenik prosečno državu košta oko 153.600 dinara godišnje. Prema podacima Fonda PIO, oltarima u Srbiji služi oko 2.000 sveštenika svih konfesija.

Nasuprot njima, materijalni položaj crkve neuporedivo je bolji u Vojvodini, kao i u eparhijama čija su središta u velikim gradovima - Beogradu, Kragujevcu, Nišu.

Najdublje eparhijske kase su preko granice, posebno u SAD, zemljama Skandinavije, pa u Kanadi i Australiji.

Eparhije u inostranstvu rade po lokalnim zakonima, koji omogućavaju ostvarivanje dobiti, koja se kasnije ulaže u crkvene aktivnosti - škole veronauke, štampanje knjiga, skupove Srba, obeležavanje praznika.

Pojedine celine SPC, zbog toga, razvijaju sopstveni biznis od koga dobro zarađuju. U okviru crkvenih kompleksa izdaju se objekti, daje u zakup zemljište, otvaraju privredni objekti, podižu krediti... Materijalni položaj često je i koren neslaganja vladika oko pojednih crkvenih pitanja, ali i uzrok brojnih sukoba lokalnih sveštenika sa svojim episkopima.

Među retkim arhijerejima koji je obelodanio svoje poslovanje je vladika Amfilohije, koji je rekao da Mitropolija crnogorsko-primorska godišnje prihoduje između dva i 2,5 miliona evra. Kako je SPC, po zakonu o crkvama i verskim zajednicama, samostalna i autonomna u mnogim pitanjima, pa i finansijama, o prihodima ostalih eparhija samo se nagađa.

Najstabilniji crkveni prihod dolazi od proizvodnje i prodaje sveća i dobrovoljnih priloga vernika. Veliki je broj manastira koji su se poslednjih godina bacili na proizvodnju vina, a najskuplje su boce punjene u eparhijama zahumsko-hercegovačkoj, bačkoj i sremskoj. Deo ovako stečenog novca, zajedno sa zaradom od prodaje ikona, brojanica, i priloga koje dobijaju sveštenici, usmerava se u zajedničku crkvenu kasu. Od ostatka žive crkveni službenici, ali se organizuju i humanitarni rad i obnova hramova i drugih verskih objekata.
Pogledaj vesti o: Vranje

Nastavak na B92...



Povezane vesti

Ko puni crkvene kase?

Izvor: Radio 021, 07.Jun.2012

Iznos od 578 miliona dinara, koliko je za ovu godinu Vlada namenila Srpskoj pravoslavnoj crkvi, jedina je poznata stavka u crkvenim finansijama.

Nastavak na Radio 021...

Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta B92. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta B92. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.