Turisti žele novo: ciklo, eko, gej...

Izvor: gDestinacija.com, 14.Mar.2012, 14:30   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Turisti žele novo: ciklo, eko, gej...

Apsolutni broj jedan među trendovima su geoparkovi, biciklističke ture, gej&lezbejski turizam i turizam za osobe sa posebnim potrebama. Aduti Hrvatske su, na primer geoparkovi Papuk i Rab, vožnja jedrenjacima u kombinaciji s biciklizmom po kvarnerskim ostrvima. Može li i Srbija da se uklopi u trend? Sunce i more i dalje su broj jedan, ali turizam budućnosti događa se već danas. Promene su toliko brze, gosti sve izbirljiviji, traže >> Pročitaj celu vest na sajtu gDestinacija.com << nešto novo. Na to još treba dodati i ekonomsku krizu koja trese gotovo čitav svet, mrežu svih mreža, pametne i one malo manje pametne telefone... I dobiju se neverovatne mogućnosti koje se danas nude turisti, a koje su ponovno predstavljene na nedavno završenom najvećem turističkom sajmu ITB u Berlinu. Ko ne želi da leži na plaži može otići na Arktik ili Antarktik. Cena? Prava sitnica... Od 6.000 do 10.000 eura za 12 dana. Polarni krug je svakako nova destinacija. Ili barem drugačija. I potražnja je sve veća. Organizujemo put s brodom za 60-ak osoba, a uz ostalo aranžman uključuje polarno ronjenje, penjanje... Puno aktivnosti, osim samog uživanja u prirodi, rekla je Marlinda Elstgest iz agencije Waterproof expeditions koja turiste, eto vodi, na Severni i Južni pol. Na večni led idu avanturisti iz Hong Konga, Kine, Rusije, Evrope.Očuvanje lokalitetaInače, geoparkovi, među kojima su i hrvatski predstavnici Papuk i Rab, su organizovani u Evropsku mrežu geoparkova (European geoparks network) koja za sada još uvijek nije deo UNESCO-ovih programa. Međutim, u planu je da i geoparkovi postanu deo UNESCOV-e porodice što bi im svakako podiglo atraktivnost i na turističkom tržištu. "Udruženje za sada još uvijek nema dovoljno članova da bi postalo dio UNESCO-a, međutim, cilj je postati njegov die. Samim time i geoparkovi bi postali još atraktivniji turistima upravo po brendu UNESCO-a, kazala je Joana de Kastro Rodrigez, geolog geoparka Naturtejo de Meseta Meridional u Portugalu, dodajući kako je u mrežu je uključeno 87 geoparkova iz 26 zemlja, što je respektabilan broj obzirom da se radi o udruženju koje je s radom počelo 2000. godine. Broj geoparkova iz godine u godine raste a prepoznaju kao nova turistička ponuda koja ne ugrožava okolinu već spaja održivost i turizam i predstavlja jedan od novih trendova u turizmu.Organske namirniceHrana i piće kontrolisanog, ekološkog porekla, prirodna kozmetika, smanjenje elektrosmoga, ekološko grejanje, posebni meniji, pa i sopstveni vrt s voćem i povrće, jasno, uzgojenim bez - hemije, su samo neki od standarda udruženja Eko-hotela koje je predstavljeno u Berlinu, a koje trenutno čini stotinak smeštajnih objekata u Nemačkoj, Austriji, Švajcarskoj, Italiji pa čak i u Grčkoj. Neki hoteli samo proizvode hranu, ali većina kupuje organske namirnice. Osim toga, hoteli su opremljeni po ovim principima, od same gradnje do soba. Nekad nije lako nabaviti sve proizvode, neki su jako skupi, ali se može postići potpuno organska ponuda, kazao je Bill Nikel, vlasnik jednog takvog hotela u Nemačkoj, tačnije u gradiću Stelšagen. Reći će takođe kako od ovog segmenta može jako dobro da se posluje jer gostiju koji ne klasični odmor ali povratak prirodnoj hrani ima sve više. Na pitanje ko ustvari dolazi u te hotele, Nikel je kazao kako nema pravila, i mlađi i stariji gosti. Po pitanju cena je rekao da ovakvi hoteli ne odskaču od klasičnih i da zavisno od hotela do hotela postoji mogućnost izbora jeftinijih i skupljih. Ciljevi njihovog osnivanja su zaštita i očuvanje geološki vrednih lokaliteta, edukacija, pre svega lokalnog stanovništva o vrednosti prirodne, ali i vlastite kulturne baštine, a kao rezultat svega razvoj turizma. Geoparkovi su takođe način na koji se turistički mogu vrednovati neka područja izvan uobičajenih turističkih ruta, rekla je ova Portugalka. Ta područja se na ovaj način čuvaju od uništavanja. Jedan od glavnih zadataka upravnika geoparkova je i saradnja s lokalnim stanovništvom koje u tome može videti priliku za privlačenje novih turista ili uopšte razvoj turizma. Sama organizacija geoparkova je različita u pojedinim zemljama, negde su geoparkovi ujedno i delovi nacionalnih parkova, drugde nisu pod takvim stupnjem zaštite. Ovo je nova ponuda ali broj turista koji posećuje geoparkove ipak raste i ljudi sve više prepoznaju njihovu vrijednost. Mi u našem parku gostima nudimo posmatranje ptica, jahanje, šetnje, biciklističke rute, penjanje, kanuing, pecanje, ali na našem se području nalaze i wellness sadržaji, kupališta, arheološka nalazišta, stari rudnici. Sve se to zajednički promoviše.Biciklističke ruteJedna od njih je, na primer, »Inselhupfen« na Kvarneru, odnosno vožnja jedrenjacima od ostrva do ostrva, i to u kombinaciji sa vožnjom biciklima po ostrvima i sada već kilometrima uređenih staza. Projekat federacije Eurovelo (Evropske mreže biciklističih-ruta) staze u pojedinim zemljama povezuje u veliku evropsku mrežu. "To znači da možete po zacrtanoj ruti doći od Nordkapa do Malte, a nastojimo da olakšamo papirologiju prilikom prelaska granice." Takođe, ciklo-turistima nastojimo da osiguramo informacije o tome gde su hoteli prilagođeni biciklistima, gde mogu popraviti bicikl i sve ostale logističke podatke koji im trebaju prilikom planiranja puta. Inače, hoteli koji su prilagođeni potrebama biciklista, na primer, imaju posebna zatvorena parkirališta za bicikle. Neki od bicikala su prilično skupi i ne bi želeli da ih ostave na putu. Potom vam omogućavaju popravak bicikla ukoliko je potrebno i slično, razao je Stabauer. Takođe je istakao kako cene u takvom smeštaju ne bi smele da budu previsoke jer biciklisti su gosti koji ne traže hotele s pet zvezdica.Bez barijeraU Berlinu prvi put dat naglasak na goste sa posebnim potrebama. Tako je Dan žena na ITB je bio i Dan turizma bez barijera. Za osobe s posebnim potrebama na koje se, govoreći o trendovima u turizmu, prečesto zaboravlja. U svetu turistička ponuda za osobe s posebnim potrebama turističkoj branši donose tek pet milijardi evra, kažu u nemačkoj nacionalnoj koordinaciji za turiste s posebnim potrebama (NatKo) koja je u Berlinu, dakle, po prvi put ukazala na još uvek nedovoljnu svest javnosti o tome da i osobe s posebnim potrebama žele da putuju, a time i kakav turistički potencijal ovaj segment ustvari predstavlja. U ovom udruženju jasno su poručili kako se zarada može vrlo lako udvostručiti uklanjanjem barijera na koje osobe s posebnim potrebama redovno nailaze prilikom potrage za smeštajem, prevozom, pa i običnim izletničkim aranžmanima. Ipak, danas postoje turističke agencije koje su prepoznale šansu u ovom području. Uprkos tome o turizmu bez barijera se premalo zna, nema oglašavanja, pa ni potencijalni turisti o tome vrlo malo znaju. "Evropa ima preko 50 milijuna osoba s invaliditetom koje imaju veliku želju za putovanjima, istakla je Edit Strombah iz NatKo-a koji je u Berlinu prvi put imao svoj štand. Strombah je kazala kako potencijalnim gostima nude, na primer, posete nacionalnim parkovima bez prepreka i da je primetno da ovi gosti žele da putuju. Ipak, i u Nemačkoj, koju pokriva ova organizacija još uvek ima previše prepreka koje ovim gostima otežavaju putovanja.Snaga web-aGovoreći o novitetima i turističkim trendovima ne treba zaboraviti tehnologije i mrežu svih mreža. Internet se definitivno uspio nametnuti kao nezaobilazan deo turističkih tokova. Danas se tako gotovo polovina rezervacija u svetu obavi upravo on-line, dok turističke agencije ostvare oko trećinu bukinga. Tako barem pokazuju podaci World Travel Monitora. Uloga interneta i dalje je u snažnom porastu, ne samo kod bukiranja smeštaja ili prevoza, već i kod odabira destinacije, ali i ocenjivanja i komentarisanja destinacije, hotela, usluge... Kolika je snaga web-a pokazuje primer SAD-a u kojem će do 2015. udeo prodaje preko interneta u turizmu porasti na 145 milijardi dolara. Sve više Amerikanaca za planiranje i organizaciju čitavog putovanja koriste samo smart telefone. Turisti u celom svetu danas postaju »društveni putnici« koji koriste društvene mreže kao izvor informacija tokom putovanja. Na sve veće korišćenje interneta na odmoru utiče bezbroj mogućnosti i aplikacija koje se svakodnevno izbace na tržište pa su tako smart telefoni već zamijenili, ne samo agencije, već i vodiče, bankomate.. Inače, zanimljivo je da se očito pravim biznisom pokazuje i »gay&lesbian« turizam. Na ITB-u su tako svoju ponudu za taj segment predstavile i neke nove zemlje poput Grčke, Portugala, Meksika i Poljske.Ekološki da, ali ne po višim cenamaKoliko danas turisti uopšte percipiraju održivi turizam pokazalo je istraživanje Univerziteta u Lucernu (Lucerne University of Applied Sciences and Arts' Institute of Tourism) na 6.000 ispitanika iz Brazila, Njmačke, Indije, Rusije, Švedske, Švajcarske, Velike Britanije i SAD-a. Pokazalo se da se turisti mogu podeliti u pet grupa. Najbrojniji su takozvani "balansiran" turisti.Naime, 33 % ispitanih je ustvrdilo da su im jednako važni održivost, socijalna komponenta turizma, ali i ekonomska. Skepticima ni jedna od ovih stvari nije bitna, a takvih ima čak 25 %. Ekološkim tipovima je, naravno, ekologija na prvom mjestu, međutim, njih ima tek oko 15 %"Lokalisti", ili oni koji kao najvažniji deo održivog turizma vide lokalnu održivost, odnosno lokalnu kulturu i proizvode, takođe su zastupljeni sa 15%, dok je najmanje onih koji kao najvažniji deo održivog turizma vide ekonomski deo cele priče. Jasno, među zemljama su se pokazale velike razlike koje pre svega odražavaju ekonomsku situaciju u pojedinoj zemlji.Najveći kritičari su Nemci i Britanci, dok su Švajcarci najveći »ekolozi«, a Indijci i Brazilci pre svega gledaju na ekonomski učinak održivog turizma. Naučnici sa ovog švajcarskog Instituta pokušali su da saznaju da li eko turizam i proizvodi ovog posebnog dela ukupne turističke ponude imaju dovoljno veliki tržišni potencijal. Tako su pitali oko 5.000 Švajcaraca da li bi platili višu cenu odmora u objektima s nižom emisijom CO2, uz korištenje lokalnih proizvoda koji se temelje na ekološkoj proizvodnji i slično. Većina Švajcaraca je pozdravila postojanje održivih turističkih proizvoda, ali nisu bili spremni da ih plate više nego neekološke.Izvor: novilist.hr

Nastavak na gDestinacija.com...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta gDestinacija.com. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta gDestinacija.com. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.