Zapošljavanje i samozapošljavanje pčelara

Izvor: JUGpress.com, 23.Dec.2017, 18:19   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Zapošljavanje i samozapošljavanje pčelara

LESKOVAC

U Centru za stručno usavršavanje održana je jednodnevna konferencija „Instrumenti za podsticanje zapošljavanja i samozapošljavanja mladih pčelara u Jablaničkom okrugu“, u okviru GIZ YEP projekta nemačke razvojne saradnje „Podsticanje zapošljavanja mladih“.

U okviru projekta “Podsticanje zapošljavanja mladih”, pored opreme za pčelarska udruženja “Leskovac”, “Beli bagrem” >> Pročitaj celu vest na sajtu JUGpress.com << iz Leskovca i “Apis” iz Medveđe donirano je 400 košnica mladim pčelarkama i pčelarima kao podrška u razvoju profesionalnog pčelarenja u Jablaničkom okrugu.

Cilj konferencije je unapređenje mera i aktivnosti za zapošljavanje i samozapošljavanje mladih pčelara Jablaničkog okruga. Učesnici panela su diskutovali o trenutnom stanju i rezultatima dosadašnjih aktivnosti, o intenziviranju saradnje sa SPOS-om (Savez pčelarskih organizacija Srbije) i o mogućnostima prikupljanja i plasmana meda preko SPOS-a.

Rodoljub Živadinović, predsednik SPOS-a, izrazio je zadovoljstvo što je preko organizacije HELP obezbeđena pomoć pčelarima ovog kraja.

„To je neophodno, jer je pčelarstvo grana poljoprivrede koja itekako ima perpektivu. Ono što nedostaje pčelarima je znanje vezano za ekonomiku pčelarenja, plasman meda, kao i samo praktično pčelarenje. Danas imate veliki izbor literature, možda malo i preteran, jer ima dosta netačnosti i nepravilnosti. Zato je važno da se pčelari okupe na ovakvim skupovima, da razmene mišljenja i čuju one koji imaju šta da im kažu. Danas se mnogi pčelari edukuju na internetu, što je jako loše. Tamo možete da nađete puno toga, ali ako ste početnik u problemu ste. Ako ste neko ko je dosta naučio, u tom slučaju na internetu možete da nađete dosta korisnih stvari. Zato preporučujem pčelarima da što više posećuju ovakve skupove, da stalno rade na sebi i da imaju kvalitetno kritičko mišljenje. Najmanja greška u pčelarstvu se direktno odražava na uspeh, te početnici najčešće ne uspevaju upravo zato što su površno pristupili problematici.“

Živadinović je ukazao i na trend povećanja broja mladih pčelara u Srbiji poslednjih godina.

„U Evropi to nije slučaj, jer su kod njih pčelari sve stariji. Tu vidimo našu šansu, zato što je Evropska unija najveći potrošač meda na planeti. Mi imamo dobre klimatske i pašne uslove, tako da uz dovoljno znanja možemo da osvojimo to tržište, koje polako osvajamo i sada. Prirodni potencijal u Srbiji jeste veliki, ali mi u ovom trenutku koristimo samo 0,5% pčelinjih paša. Na to treba nadovezati i da je od poslednjih četiri godina tri bilo loših, pa je i to usporilo razvoj pčelarstva. Ali, mi ne odustajemo, planiramo da, uz podršku države koju već imamo, izgradimo sopstveni pogon za plasman meda. Tako više ne bi zavisili od otkupljivača, nego bi smo sami plasirali med na tržište.“

Nenad Stojanović se pčelarstvom bavi četiri godine i kaže da ovakva edukativna okupljanja dosta znače, jer su tu učešće uzeli „mali“ ljudi.

„Njihovo osnaživanje kroz edukaciju i donaciju u opremi je jako bitna za početak, ali i dalji razvoj ove delatnosti. Značajno je bilo i studijsko putovanje koje je održano.“

Predsednik pčelarskog udruženja „Leskovac“ Nenad Stefanović kaže da je jedan od ciljeva ovakvih skupova i osnaživanje mladih ljudi da na ovaj način pokrenu svoj biznis.

„On je značajan i za razvoj lokalne samouprave, koja nam je i pomogla u dosadašnjem radu.“

Tokom trajanja konferencije, prisutni su imali priliku da razgledaju izložbu fotografija „Pčela na cvetu“, autora Zorana Markovića, pčelara i mentora grupi mladih pčelarki i pčelara.

PodeliteFacebookTwitterGoogleEmailSkype

I ovo Vam može biti interesantno

Nastavak na JUGpress.com...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta JUGpress.com. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta JUGpress.com. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.