Kako danas izgleda najdraže selo našeg detinjstva: Prošle su 34 godine od serije “Priče iz Nepričave”

Izvor: Telegraf.rs, 10.Maj.2017, 11:31   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Kako danas izgleda najdraže selo našeg detinjstva: Prošle su 34 godine od serije “Priče iz Nepričave”

- Pitate li svoje roditelje ko med pravi, gde se žito melje? Da li vam je neko dosad rek'o gde hleb raste, gde izvire mleko? Sve što vidiš, i voda i trava, sve je ovo selo Nepričava, bele kuće i beli oblaci, sve su ovo pravi Nepričavci. Nepričava nije selo glavno, al’ je lepo, prosto nepričavno. Tu se ljudi zdravo mnogo zdrave i pričaju priče iz - Nepričave!

Ovom pesmom Dobrice Erića počinjala je svaka epizoda "Priča iz Nepričave", jedne od najboljih dečjih serija >> Pročitaj celu vest na sajtu Telegraf.rs << ikada snimljenih na prostorima nekadašnje Jugoslavije.

Prošlo je 34 godine od poslednje epizode snimljene u okolini Lajkovca gde su se seljani sa Milenom Dravić i Zoranom Radmilovićem saživeli kao da su i njih dvoje rođeni Nepričavci.

A selo kao selo, nije se promenilo mnogo. O tome svedoče i slike onih koji su odrastali u vreme "Priča iz Nepričave", a sada odlaze tamo kako bi se podsetili detinjstva.

A post shared by @vucetic_jeca on Sep 14, 2014 at 10:05am PDT

A i u Nepričavci se danas živo sećaju vremena kada je pune dve godine u njihovom selu snimana serija.

A post shared by Mishalampe (@mishalampe) on Nov 1, 2013 at 12:54am PDT

U svakoj epizodi saznavalo se ponešto o seoskom životu i radovima na njivi - šta je motika, od čega se sastoji bunar, čemu služi fenjer, predstavljali su se instrumenti - harmonika, gusle, violina, drombulje.

Objašnjavao je Zoran nadahnuto, iz epizode u epizodu, koji su delovi vodeničkog kola, ili bunara, kako se klepa sekira, otkiva kosa.

A post shared by Tatjana Sinikovic (@tatjanasinikovic) on Jun 12, 2016 at 1:37pm PDT

Milena Dravić, kao učiteljica, postavljala je deci razne pitalice, zagonetke, govorila kako treba da se ponašaju u raznim situacijama.

Od toga da je komšija najvažniji svakome, da se ne stvara za dan-dva, već se gaji kroz godine međusobnog pomaganja, poverenja, ili da se drva za ogrev spremaju još dok se vrapci igraju u prašini, te da seljaci svakog jutra prvi pogled upiru u nebo, celog života.

Svaka epizoda završavala se pesmom, a deca, sada odrasli ljudi, jedva su čekali novi dan i novu epizodu.

(Telegraf.rs)


Pogledaj vesti o: Pčelarstvo

Nastavak na Telegraf.rs...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Telegraf.rs. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Telegraf.rs. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.