Zašto treba jesti cveklu?

Izvor: Radio 021, 28.Nov.2016, 18:40   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Zašto treba jesti cveklu?

Cveklu treba jesti što češće, a zašto, otkriva nutricionistkinja Mirjana Ljutić.

Iako je mnogima najukusnija kuvana, nema dileme, cvekla je najzdravija ako nije termički obrađena. Termičkom obradom dužom od 15 minuta ona gubi svoje nutritivne vrednosti, a njih nije malo. Pored vitamina C sadrži redak vitamin B12, kao i gotovo sve minerale – kalcijum, kalijum, natrijum, fosfor, magnezijum, gvožđe, fluor, mangan, bakar, jod, sumpor...

Svi smo navikli da se >> Pročitaj celu vest na sajtu Radio 021 << jede samo crveni deo cvekle, tj. koren. Iako je on najzdraviji, ne treba  zanemariti ni zelene listove. Sadrže betakaroten, kalcijum i gvožđe, a mogu se pripremati poput blitve ili spanaća. Nekada davno jelo se samo lišće, a koren je, zbog mogućnosti čuvanja, korišćen isključivo kao lek.

Krv-crvenu boju cvekla dobija od pigmenata iz grupe fitonutrijenata betalaina, antioksidanata koji deluju protivupalno i detoksikujuće, a cela biljka ima i antikancerogenu moć. Antiinflamatorno dejstvo betalaina sprečava mnoge hronične bolesti, čuva srce i krvne sudove. Cvekla je ključna za lečenje malokrvnosti kod dece i mladih jer sadrži visok procenat gvožđa, kao i folnu kiselinu koja učestvuje u sintezi crvenih krvnih zrnaca. Cvekla ponekad može da oboji

urin i stolicu u crveno, ali to ne treba da vas brine.

Cvekla sadrži dosta šećera, a niskokalorična je (45 kcal na 100 g korena). Šećer iz cvekle organizam veoma lako apsorbuje i od njega dobija snagu i energiju. Osobe koje se pridržavaju redukovanog režima ishrane mogu bez bojazni da je sirovu konzumiraju. Snabdeće ih neophodnom energijom, a visoka koncentracija vlakana koju poseduje pospešiće pražnjenje creva.

Kako ulepšava osmeh

Cvekla sprečava demineralizaciju kostiju, ali i zuba, pa je zaslužna i za vaš lep osmeh. Prisustvo joda čini je dragocenim lekom protiv ateroskleroze i ubrzanog starenja. Potvrđeno je da folna kiselina, kojom cvekla obiluje, stimuliše proizvodnju hormona i drugih supstanci koje utiču na nervne impulse, naše mentalno zdravlje i osećaj sreće i optimizma.

Autor: 021

Nastavak na Radio 021...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Radio 021. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Radio 021. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.