Rusi ne vole futoški kupus

Izvor: Radio 021, 26.Feb.2016, 09:01   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Rusi ne vole futoški kupus

Udruženje građana "Futoški kupus" počelo je ugovaranje sadnje kupusa za ovogodišnju sezonu, u kojoj očekuje da će kupus s oznakom geografskog porekla zauzeti 30 hektara, što će biti za deset hektara više nego u sezoni 2015.

Predsednik Udruženja "Futoški kupus" Goran Puača kaže da je prošle godine kupus s oznakom geografskog porekla posejalo 32 proizvođača na 20 hektara, te je ubrano skoro 440.000 kilograma tog povrća, a ukiseljeno malo više od >> Pročitaj celu vest na sajtu Radio 021 << 261.000 kilograma. Pretpostavlja se da je na futoškim oranicama rodilo još oko 100.000 kilograma kupusa, ali hibridnog.

Po njegovim rečima, od tih količina, oko 20 odsto futoškog kiselog kupusa otišlo je na tržišta Španije, Rumunije, Švedske, Australije, a ostatak je prodat na domaćem tržištu.

- Prinos je u lanjskoj sezoni bio smanjen zbog ekstremnih vremenskih prilika, prvo zbog suša, a onda česte kiše, ali je cena bila dobra, u proseku oko 30 dinara po kilogramu. Za veću proizvodnju kupusa treba stimulisati ratare i obraditi tržište. Futoški atar se prostire na 5.000 hektara i ima 300 registrovanih gazdinstava. Godinama imamo približno isti broj uzgajivača s oznakom geografskog porekla i iste količine zasađenog kupusa. Verovatno je to i zbog blizine Begeča, gde je šargarepa na prvom mestu pa se i naši zemljoradnici sve češće odlučuju za nju, a ne za kupus - navodi Puača.

Jedini proizvođač kiselog kupusa sa sertifikatom Radivoj Ćulum kaže da je protekle sezone imao 500 tona kiselog kupusa, ribanog i u glavcama, i da tokom cele godine ima ovu namirnicu na tržištu, za pretežno domaće, a nešto manje i strane kupce. Na pitanje može li se zaraditi kaže da je to sezonski posao, a da zarada zavisi od toga kakva je godina. Cenu diktira prinos, ako kupus bolje rodi onda je jeftiniji, u suprotnom je skuplji. Sada je kilogram kiselog kupusa između 150 i 180 dinara, ali postoje i troškovi za struju, gorivo, vrećice za pakovanje.

- U ovom poslu sam već 37 godina i da bih proizvodio više potrebni su mi podsticaji od države što sam i tražio, pa sada čekam odgovor. Ukoliko dobijem, uložiću u mehanizaciju i u proširenje pogona. Taj futoški kiseli kupus je brend i na svakom pakovanju ima serfifikat, odnosno markicu sa oznakom geografskog porekla - kazao je Ćulum poručujući potrošačima da obrate pažnju šta kupuju, jer nije isto kupus iz Futoga i futoški kiseli kupus.

Rusi ne vole naš proizvod jer, kako Puača kaže, imaju drugačiji način obrade ovog povrća.

- Kiseli, ribani i u kupua u glavicama nema prođu na ruskom tržištu, jer ga Rusi drugačije kisele. Seckaju ga zajedno sa šargarepom , a u nekim delovima umesto šargarepe u kupus pri kiselenju stavljaju beli luk. Slali smo uzorke ali ne u velikim količinama, i ispostavilo se da Rusi traže da se kupus kiseli po tamošnjem receptu. Da bi futoški kiseli kupus osvojio rusko tržište treba raditi na promociji. Ni pica se nije kod nas jela odmah čim je stigla u restorane već godinama postepeno osvajala gurmane - kaže Puača.

Autor: Dnevnik

Nastavak na Radio 021...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Radio 021. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Radio 021. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.