Fasada otpada i sa Gradske kuće

Izvor: Blic, 07.Mar.2009, 07:37   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Fasada otpada i sa Gradske kuće

NOVI SAD - Otpadanje fasade u Ulici Jovana Subotića 9 na glavu Novosađaninu M. M. (42) nije previše iznenadilo stručnjake Zavoda za zaštitu spomenika kulture. Obrušavanja sa zgrada se, potvrđuju oni, dešavaju na svakih nekoliko dana, a ne mogu da preciziraju ni gde su oštećenja najveća, navodeći da su na gotovo svakoj od zaštićenih građevina potrebni manji ili veći radovi. Koliko je situacija ozbiljna, pokazuje i podatak da čak i sa Gradske kuće otpadaju delovi krovne konstrukcije >> Pročitaj celu vest na sajtu Blic << i ukrasi.

Dok se otpadanje fasada i ukrasa sa zgrada pod zaštitom države u centru ranije dešavalo samo nakon većih oluja, sada ne prođe ni nedelju dana, a da građevinski inspektori, zaštitari ne izađu po pozivu građana ili policije da naprave zapisnik o novim oštećenjima. Pored incidenta u Ulici Jovan Subotića 9, svi prolaznici su u četvrtak u užem gradskom jezgru mogli pored svake druge zgrade da vide tragove delova fasada otpalih pod udarom vetra. Situacija bi bila još gora da nekoliko desetina fasada na Pozorišnom trgu, Ulici kralja Aleksandra, Zmaj Jovinoj, Dunavskoj nije sanirano između 2003. i 2005. godine novcem iz gradske kase. Tada je taj presedan opravdan namerom vlasti da ulepša grad zbog Evropskog prvenstva u košarci i sve više turista. Naime, prema zakonu, iako su zgrade pod zaštitom grada, lokalne uprave nemaju obavezu da ulažu u njihovo održavanje, nego su za to su zaduženi stanari.

U najkritičnijem stanju

1.Adamovićeva palata

2.Zgrada na uglu Grčkoškolske i Pašićeve

3.Zgrada u Ulici kralja Aleksandra 4

4.Zgrada u Ulici kralja Aleksandra 10

5.Zgrada u Dunavskoj 10

napomena: nezvanična lista napravljena na osnovu slobodne procene stručnjaka Zavoda za zaštitu spomenika kulture

- Često se misli da je Zavod obavezan da obavi popravke, a mi zapravo samo dajemo uslove za radove. Pored toga, i nemamo sredstva za takve namene i zakon jasno kaže da su stanari obavezni da brinu o izgledu objekta - kaže Milan Ćeran, direktor gradskog Zavoda za zaštitu spomenika kulture.

On navodi i da u Zavodu ne vode evidenciju o tome koje su zgrade u najgorem stanju i da na većini treba neki radovi, ali da se Adamovićeva palata ipak izdvaja kao najkritičniji objekat. Prema njegovim rečima, zaštitari povremeno dobijaju zahteve za izdavanje uslova za popravke, ali da i tu ima slučajeva da, iako postoji dobra volja stanara da ulože, većina ne može da obezbedi dovoljno novca za radove.

- Imali smo primer iz zgrade u Ulici vojvode Putnika, gde je jedan stanar sam obezbedio oko 70 odsto procenjenog novca za radove, ali nikako nije mogao da se dogovori sa komšijama da oni plate preostalu trećinu i onda je od nas tražio savet šta da radi - priča Ćeran.

Mnogi rešenje vide u tome da grad obezbedi novac za pomoć stanarima da popravku otplaćuju na rate, međutim takva inicijativa nije daleko odmakla. Gradski čelnici i sami sede u zgradi sa koje i dalje otpadaju delovi krovne konstrukcije i konzole sa potkrovnog venca. Radi o nekoliko povećih rupa kroz koje se vidi i trska. Gradska kuća je poslednji put obnovljena 2003. godine, za radove je plaćeno 15,5 miliona dinara, triput više nego što je prvobitno bilo procenjeno da će popravke koštati. Skele oko sedišta gradske vlasti bile su postavljene i prošle zime, kada je otpao poveći deo potrkovne konstrukcije.

Obezbeđivanje novca za pomoć stanarima zakočila preporuka MMF-a

U Gradskoj kući ne mogu da kažu kada će model primenjen pre nekoliko godina u Beogradu moći da zaživi i u Novom Sadu. Novac je, prema ranijim najavama, trebalo da bude određen u budžetu grada za 2009. godinu, ali se od toga odustalo nakon preporuka MMF-a iz kojih je proizašlo da bi to značilo i da su stanari u zgradama zrelim za popravku na taj način pozitivno diskriminisani. Članica Gradskog veća zadužena za urbanizam Jelica Atanaković-Jeličić kaže da novca za to jednostavno - nema.

- Grad nije odustao od projekta pomoći građanima za popravku, ali su sada uvršćeni drugi prioriteti, pa novca nije moglo biti za sve stvari. Kada će to biti urađeno, ne mogu precizno reći - kaže ona.

Nastavak na Blic...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Blic. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Blic. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.