Izvor: Radio 021, 01.Sep.2019, 13:34   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Farmaceutske firme u SAD u velikim problemima, moraće da plate milijarde

Nakon presude protiv kompanije "Johnson & Johnson" koja mora da plati 572 miliona dolara odštete zbog zloupotrebe opijatskih analgetika u Oklahomi, i druge farmaceutske grupe mogle bi da pristanu na to da plate znatne iznose kako bi izbegle dugotrajna suđenja u sklopu jedne od najozbiljnijih zdravstvenih kriza u SAD-u.

Grupa "Purdue Pharma", proizvođač jednog od glavnih opijatskih analgetika pod nazivom OxyContin, navodno je već ponudila da plati između 10 i 12 milijardi dolara >> Pročitaj celu vest na sajtu Radio 021 << kako bi se rešila više od 2.000 tužbi, pišu američki mediji. Slučaj bi 21. oktobra trebalo da se nađe pred saveznim sudijom u Ohaju.

Farmaceutska grupa u vlasništvu porodice Sakler, koja je već u martu prihvatila nagodbu u Oklahomi uz isplatu 270 miliona dolara toj državi, nije potvrdila te iznose, ali je priznala da "aktivno" pregovara o dogovoru, objasnivši da "nikako ne želi da provede godine u uzaludnim pravosudnim bitkama" i izrazila želju da se pronađe "konstruktivno rešenje" za krizu uzrokovanu opijatskim analgeticima od kojih je samo 2017. zbog predoziranja u SAD-u umrlo 47.000 ljudi.

Druge farmaceutske laboratorije i distributeri koji su meta u slučaju iz Ohaja trebalo bi slično da počnu da razmišljaju, nakon što je sudija u Oklahomi u ponedeljak ocenio da "Johnson & Johnson" snosi deo odgovornosti jer je marketinškim obmanama promovisao opijate, rekao je Karl Tobajas, profesor prava na Ričmond univerzitetu u Virdžiniji.

"Johnson & Johnson", "Purdue" i druge farmaceutske laboratorije i distributeri optuženi su da su podsticali lekare da propisuju te lekove, u početku rezervisane za pacijente obolele od uznapredovalih stadijuma raka, iako su znali da izazivaju tešku zavisnost.

Od 1999. mnogobrojni korisnici tih lekova su zbog zavisnosti počeli da uzimaju sve snažnije doze uz visok rizik od predoziranja.

Mnoge optužene kompanije, posebno u slučaju iz Ohaja u kojem se među tužiteljima nalaze mnogobrojne lokalne zajednice i države, "trebalo bi sada dva puta da razmisle" pre nego što se odluče da idu na sud, kaže Tobajas.

Iako je zakon o "štetnosti za javno zdravlje" na koji se poziva tužilac u Oklahomi šireg opsega nego u drugim saveznim državama, i iako je "Johnson & Johnson" najavio da će se žaliti na presudu, sudija je jasno rekao da se farmaceutske kompanije "mogu smatrati odgovornima" za krizu i njene posledice.

Društvena cena

Proces iz Oklahome, prvi u toj krizi koju je Trampova vlada u oktobru 2017. proglasila nacionalnom, takođe je razotkrio "začuđujuću količinu inkriminišućih elemenata" koji bi mogli da se iskoriste pred drugim sudovima, reklaje Elizabet Burč, profesorka prava na Univerzitetu u Džordžiji.

Drugi faktor koji bi mogao da ubrza napore da se sklapaju nagodbe je činjenica da procena štete izazvane tom krizom kontinuirano raste. A čini se i da su predstavnici američkih građana, uključujući gradonačelnike metropola kao što je Njujork ili tužitelje u mnogim državama, sve odlučniji da prisile farmaceutske grupe da plate za nastale troškove: od mobilizacije snaga reda ili hitnih službi u slučajevima predoziranja, do zdravstvene nege bolesnih, preko programa prevencije kojih je širom zemlje sve više.

Tako je samo za Oklahomu za narednih 30 godina izračunat iznos od više od 17 milijardi dolara.

Sudija je firmi "Johnson & Johnson" naložio da plati 572 miliona dolara, što odgovara očekivanim troškovima za godinu dana, jer je ocenio da izneti dokazi koji bi opravdali troškove za naredne godine nisu dovoljni.

Prema stručnjaku sa Univerziteta Džon Hopkins Kejlebu Aleksanderu, mere koje bi trebalo preduzeti na nacionalnom nivou kako bi se obuzdalo ta kriza mogle bi iznositi 453 milijardi dolara u narednih 10 godina.

Imajući u vidu takve procene, bitke da farmaceutske kompanije plate deo štete mogle bi se intenzivirati, očekuje Elizabet Burč.

U Oklahomi je tako dogovor s "Purdue Pharmom" objavljen u martu predviđao da 270 miliona dolara, koliko je ta laboratorija pristala da isplati, budu najvećim delom iskorišćeni za finansiranje istraživačkog centra za zavisnosti na lokalnom univerzitetu.

Međutim, parlament te države usvojio je nedugo nakon toga zakon koji propisuje da bi novac trebalo da se vrati u njene blagajne. A i savezna vlada je u međuvremenu od Oklahome zatražila deo isplaćenog novca.

Autor: Hina

Preuzimanje delova teksta ili teksta u celini je dozvoljeno bez ikakve naknade, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na www.021.rs. Preuzimanje fotografija je dozvoljeno samo uz saglasnost autora.

Nastavak na Radio 021...






Pročitaj ovu vest iz drugih izvora:
Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Radio 021. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Radio 021. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.