Čuvar čari kovinskih tradicija

Izvor: KovinEkspres.rs, 18.Mar.2013, 23:13   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Čuvar čari kovinskih tradicija

Kružok Rumuna Kovin u nedelju 17.marta organizovao je Besedu koja je bila posvećena običajima koji su se nekada praktikovali u Kovinu i tako podsetio na tradiciju i posebno na običaje gde je bila vidljiva tolerancija i zajedničko življenje Kovinaca bez obzira koje su nacionalnosti ili konfesije, čime je naznačio da Kovin još uvek čuva čari svoje tradicije. Dosada je Kružok, u toku prošlih godina, prikazao i zapisao najstarije običaje za Božić, Novu godinu, početak Marta-Baba Martinih dana i običaje o Uskrsu. U nastavku zapisivanja običaja ove godine pažnja je posvećena Pokladama. Bele poklade su se nekada u Kovinu obeležavale posebnim veseljima, priredbama, poselima i maškarama. Zanimljivo je pomenuti da su Bele poklade Srbi i Rumuni u Kovinu uvek slavili zajedno, a u godini kada i katolici slave Uskrs istog dana kad i pravoslavci, tada su Bele poklada slavili svi žitelji Kovina zajedno. O Maškarama pokojni Miodrag Kupusarević je za Radio Kovin 1976. rekao sledeće: „Običaj da se pojedinci i grupe mladih maskiraju, da obilaze kuće, udaraju u bubnjeve, zvone klepetušama i zvonima, šale se, pevaju i igraju, praktikovao se uglavnom na Novu godinu, ali i za druge praznike koji su se smatrali danima promene prirode.Tako se ovaj običaj praktikovao i u dan Belih poklada. Srbi i Rumuni su slavili zajedno do 1873 god. Kasnije su slavili odvojeno, ali ne retko su organizovali zajedničke programe. (opširnije u narednom broju Kovin Ekspresa)

Nastavak na KovinEkspres.rs...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta KovinEkspres.rs. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta KovinEkspres.rs. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.