Poseta sveštenika i vernika iz Bukurešta niškom Sabornom hramu znak ljubavi i duhovnog jedinstva dva pravoslavna naroda

Izvor: JuznaSrbija.info, 13.Maj.2025, 18:43

Poseta sveštenika i vernika iz Bukurešta niškom Sabornom hramu znak ljubavi i duhovnog jedinstva dva pravoslavna naroda

U nedelju, 11. maja 2025. godine, Saborni hram Silaska Svetog Duha na apostole u Nišu ugostio je sveštenika Vasilija Joanu (Vasile Ioana), jednog od najpoznatijih pravoslavnih misionara u Rumuniji, koji je u pratnji grupe od 50 vernika iz Mitropolije Bukureštanske po prvi put boravio u Srbiji.

Tokom Svete Liturgije, kojom je načalstvovao Njegovo Visokopreosveštenstvo Arhiepiskop i Mitropolit niški g Arsenije, prisutni su imali priliku da čuju molitvu Očenaš >> Pročitaj celu vest na sajtu JuznaSrbija.info << (Oče naš) na rumunskom jeziku, što je doživljeno kao znak bratske ljubavi i duhovnog jedinstva dva pravoslavna naroda.

Otac Vasilije Joana je poznat po svom radu sa mladima, organizovanju duhovnih razgovora i pokloničkih putovanja. Njegovi parohijani su izrazili veliku radost zbog posete Srbiji, a naročito su bili dirnuti srdačnim prijemom i duhovnom toplinom koju su osetili među Srbima.

Vernici iz Rumunije duhovno su povezani sa srpskim pravoslavljem kroz dela svetitelja i duhovnika kao što su Vladika Nikolaj Velimirović, otac Justin Popović i starac Tadej, čije su knjige već više od dve decenije dostupne i na rumunskom jeziku.

Rumuni s posebnim poštovanjem ističu istorijsku vezu sa Srbima kroz ličnost Svetog Nikodima Tismanskog (Grčića), Srbina koji je osnovao prvi opštežiteljni manastir u Rumuniji — manastir Tismanu, u doba Kneza Lazara.

Po završetku Liturgije, u prostorijama Svetosavskog doma upriličena je trpeza ljubavi i druženje sa članovima hora NCPD „Branko“. Gosti iz Rumunije bili su dirnuti pojanjem i umetničkim izrazom hora, uputivši iskrene pohvale za muzički doprinos svečanosti.

Pre nastavka svog pokloničkog puta ka manastiru Ostrog, rumunski gosti su obišli značajna istorijska mesta u Nišu — arheološki lokalitet Medijanu i Ćele kulu, ostavivši grad sa snažnim utiscima i novim duhovnim vezama.

Simboličnu poruku prijateljstva podsetila je i čuvena rečenica koja se često spominje u Rumuniji: „Rumunija nikada nije ratovala samo na dve granice — sa Srbijom i sa Crnim morem.“

Tokom Svete Liturgije, kojom je načalstvovao Njegovo Visokopreosveštenstvo Arhiepiskop i Mitropolit niški g Arsenije, prisutni su imali priliku da čuju molitvu Očenaš (Oče naš) na rumunskom jeziku, što je doživljeno kao znak bratske ljubavi i duhovnog jedinstva dva pravoslavna naroda.

Otac Vasilije Joana je poznat po svom radu sa mladima, organizovanju duhovnih razgovora i pokloničkih putovanja. Njegovi parohijani su izrazili veliku radost zbog posete Srbiji, a naročito su bili dirnuti srdačnim prijemom i duhovnom toplinom koju su osetili među Srbima.

Vernici iz Rumunije duhovno su povezani sa srpskim pravoslavljem kroz dela svetitelja i duhovnika kao što su Vladika Nikolaj Velimirović, otac Justin Popović i starac Tadej, čije su knjige već više od dve decenije dostupne i na rumunskom jeziku.

Rumuni s posebnim poštovanjem ističu istorijsku vezu sa Srbima kroz ličnost Svetog Nikodima Tismanskog (Grčića), Srbina koji je osnovao prvi opštežiteljni manastir u Rumuniji — manastir Tismanu, u doba Kneza Lazara.

Po završetku Liturgije, u prostorijama Svetosavskog doma upriličena je trpeza ljubavi i druženje sa članovima hora NCPD „Branko“. Gosti iz Rumunije bili su dirnuti pojanjem i umetničkim izrazom hora, uputivši iskrene pohvale za muzički doprinos svečanosti.

Pre nastavka svog pokloničkog puta ka manastiru Ostrog, rumunski gosti su obišli značajna istorijska mesta u Nišu — arheološki lokalitet Medijanu i Ćele kulu, ostavivši grad sa snažnim utiscima i novim duhovnim vezama.

Simboličnu poruku prijateljstva podsetila je i čuvena rečenica koja se često spominje u Rumuniji: „Rumunija nikada nije ratovala samo na dve granice — sa Srbijom i sa Crnim morem.“

Nastavak na JuznaSrbija.info...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta JuznaSrbija.info. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta JuznaSrbija.info. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.