Čitanje štetno po zdravlje?

Izvor: Vostok.rs, 31.Jul.2013, 12:30   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Čitanje štetno po zdravlje?

31.07.2013. -

Od kako je čovek smislio slova, naučio se da sklapa od njih reči i piše knjige, u svetu ne jenjavaju sporovi o koristi ili štetnosti čitanja. Zaštitnika ovog procesa u svako doba bilo je dosta: svi učeni ljudi, monasi i drugi nosioci prosvećivanja jednoglasno su podržavali čitanje, insistirajući na njegovoj neophodnosti za vaspitavanje građanina sposobnog da upravlja državom i služi domovini verom i pravdom. Posebno konzervativni su tvrdili da od onih koji >> Pročitaj celu vest na sajtu Vostok.rs << ne vole i ne žele da čitaju ne može da postane dobar čovek.

Da li je to tako? Da li je istina da čovek koji čita predstavlja najbolju komponentu društva i da li postoji korist od čitanja ili ono donosi samo štetu?

Za ljudsko zdravlje neumereno čitanje je nesumnjivo štetno, kažu knjigomrsci. Kao prvo, veliki deo ljubitelja knjiga nosi naočare i ima problema sa vidom zbog čitanja na loše osvetljenim mestima, u krevetu, u metrou, u autobusu, kao drugo mnogi imaju krivu kičmu, bol u leđima, radikulitis, skoliozu i ruge neprijatnosti. Kao treće, čitači vode pasivan život i zato često imaju višak kilograma, sa zadovoljstvom gutaju ne samo knjige, već i sadržaj frižidera. Uz to među čitačima su proširene i glavobolje različitog porekla, nervni poremećaji. A uz to imunitet takvog čoveka je mnogi puta slabiji nego kod knjigomrsca, zato što knjiški moljci kako ih nazivaju protivnici, veliki deo vremena provode u zatvorenim prostorijama i malo se šetaju. U određenim epohama bilo je čak i gonjenja ljudi koji vole da čitaju. Smatralo se da ova pogubna navika nanosi štetu državi, ruši strukturu društva i kvari odnose sa vlašću.

Šta misle o tome naučnici? Stručnjaci iz francuskog Nacionalnog insituta zdravlja i medicinskih istraživanja došli su do zaključka da čitanje kao relativno nedavna pojava u čovekovom životu navodi mozak da prilagođava njemu oblasti koje odgovaraju za druge veštine.

Autori eksperimenta su sakupili grupu od 63 Portugalca i Brazilca, od kojih je 11 bilo nepismeno, 22 osobe su naučile da čitaju u odraslim godinama, ostali u detinjstvu kada su išli u školu. Pri tome naučnici su namerno radili ne sa obrazovanim studentima univerziteta koji su obično dobrovoljni u ovakvim istraživanjima. Rezultat: umeće čitanja se razvija na uštrb sposobnosti da se percipiraju ljudska lica.

Druga grupa naučnika je otkrila da intelekt, tačnije opšta sposobnost za shvatanje i rešavanje teškoća koja objedinjuje sve saznajne sposobnosti čoveka: osećanja, percepciju, pamćenje, mišljenje, i broj pročitanih knjiga nisu nikako povezani. Tačnije može da se čita vrlo mnogo, ali znanja od toga neće biti više, posebno ako čitate u cilju da se zabavite ili ubijete vreme.

Za vreme čitanja ljudski mozak dobija informacije, ali one često nisu samo beskorisne za život ili um, već i sasvim nesistematske. Za vreme zabavnog čitanja, neopterećenog analizom materijala koji se čita, intelekt lenčari, znači ne razvija se. Radi održavanja uma u radnom stanju ne treba samo čitati, već i rešavati razne analitičke zadatke, između ostalog mozgalice. Zaključak je sledeći: može se biti načitan i sasvim neprilagođen za život.

Preteranost je štetna u svakoj oblasti. Ne treba zaboraviti da je čitanje jedan od najboljih načina za dobijanje informacija, a kako da se ona upotrebi, zavisi u celini od nas. O tome kako pravilno čitati da bude korisno i za zdravlje, govorićemo u narednom članku.

Ana Fjodorova,

Izvor: Glas Rusije, foto: © Flickr.com/ Yourdon /cc-by-sa 3.0    

Nastavak na Vostok.rs...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Vostok.rs. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Vostok.rs. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.