Izvor: JUGpress.com, 05.Avg.2021, 10:18

Uskoro treće izdanje romana “VAR” Saše Stojanovića

LESKOVAC

Uskoro izlazi treće izdanje romana VAR leskovačkok književnika Saše Stojanovića.

Evo šta su o ovom pisali evropski kritičari.

Dario Grgić (“ZAREZ”, Zagreb)

ROVOVSKA I GUSTA KNJIGA (…)

Uostalom, tko je god imao prilike čitati Stojanovića, zna kako on radi s erudicijom; kod njega historijske ličnosti dobiju čin više, onaj koji se dodjeljuje časnicima kada ulaze u rat, i imaju svoj trenutak opravdanja (ili epifanije, >> Pročitaj celu vest na sajtu JUGpress.com << kako hoćete) kroz niveliranja i modeliranja realnih životnih fakata postavljenih nasuprot stavova koje su zastupali, maltene polemički postavljenih. Ovdje se pojavljuje pisac kao enciklopedist, netko tko ima intenciju znati sve, ili barem sve vidjeti – i to vlastitim očima pa makar bila u pitanju neka knjiga. Kod Stojanovića nema prepričavanja, to je izvještaj s terena. Var se događa na Kosovu. Sjećate li se Edwina Starra? I pjesme War? „War, huh, yeah/What is it good for/Absolutely nothing/Uh-huh/War, huh, yeah/What is it good for/Absolutely nothing/Say it again, y`all/War, huh, good God/What is it good for/Absolutely nothing/…“ I tu imamo trideset priča ispričanih različitim jezičnim varijantama srpskog: od romskog huh-uh ili uh-huh, do frajerskog yall uh say it again, oficirskog listen to me i tako dalje. Oni svoje štorije pričaju četvorici evanđelista plus Juda i Marija Magdalena. I daje se jedan trenutak iz njihovih života. Momenat kada su istrgnuti iz rutine (jedan se vraća razvaljen iz Grčke jer je dobio mobilizacijski poziv). Tu su ratnici i njihove kurve. Oficiri kojima njihovi vojnici umjesto cigareta daju jointe (pa noć provedu na ormaru), alkosi čija je misija smlaviti što više gajbi bilo čega. Okvir im daju spomenuti biblijski likovi, odnosno naboj koji se predajom stvorio oko njihovih imena. Roman je koncipiran kao da Stojanovićevi junaci njima pričaju kako su se našli u toj situaciji iz koje sad pričaju. Rat je definitivno okvir u kojem se moguće sjetiti svoga boga, još definitivnije je to prigoda u kojoj većina dobije toga svog boga, a u Varu to je mogućnost u kojoj će svako pristupanje stvarnosti, svaki proboj realnoga historijskog užasa ishoditi svoju nebesku knjigu. Tako da roman sastavljen od šest knjiga u kojima se izvještava o šest ravni užasa svoj trenutak nade ima u faktu umnožavanja realnosti, njezinog cijepanja na sudionike strave ovozemaljskog ratovanja i nebeskog uobličenja njihovih priča: književnost je katalog, ponovno enciklopedija, ali enciklopedija pojedinačnih sudbina ispričana potpuno individualno doživljenim jezikom, bez logoristike gramatike, sa svim onim ondulacijama koje osjetljivo uho čuje kada se jezik otrgne s lanca na ulici, ili kao ovdje, u ratu, gdje se baš znade otrgnuti i pretvoriti u psa. NA MUCI SE POZNAJU PISCI: Stojanović je u odnosu na svoja prethodna dva romana napravio snažan iskorak od uobičajene erudicije plošno prikazana pojma kojeg se u obradi striktno poštuje do, kako već rekosmo, romanesknih poznavanja materije; suočeni s ratom, piščevi naratori kao da više ništa ne bi dobili podbočeni prašnjavim znanjem iz davnina – sve dvojbe otišle su do vraga ovako brutalno pregažene političkim kriminalom, ekonomskim srozavanjem i na koncu brutalnim suočavanjem s ocem svih stvari, ratovanjem. Stojanović, kako rekoh, neobično mnogo za pisca današnjih žurnalističko-novinarsko-feljtonističkih vremena radi na jeziku, i njegov će se napor u Varu višestruko isplatiti strpljivom čitatelju: imat ćete osjećaj da kroz tu jezičnu melasu, sporo napredujući u čitanju, ulazite, barem u zvučnom smislu, u svijet koji sliči na ovaj naš svijet, ali je sav drugačije izlomljen, koji je sastavljen od istih sastavnica, ali one su sad izložene u perverzno drukčijem rasporedu. Ovo nije mainstream književnost. Stojanović je furiozan i prilično beskompromisan pisac bogata leksika i raznih intonacija, nipošto se ovdje ne radi o priučenu piscu-novinaru koji viri gazdi iz dupeta, nego se radi o autoru koji je, evidentno, sam svoj gazda i koji, redom, svojim knjigama koje su prije svega demonstracija drugačije književnosti od ove „stvarnosne“, postavljanjem pitanja (u Krvoslednicima način funkcioniranja režima, u Manchester City Bluesu opisuje subjekt, onoga tko, objekta, tj. režima, dakle policajca, u Varu je to rat, naravno, sve skupa: između ostaloga) u vezi te stvarnosti također se pokazuje i kao pisac kojega te relacije između rečenice i viđenoga zanimaju i pokreću pa ih popisuje eruditivno, vrlo studiozno, i na koncu jezično raskošno. Srpski mobilizirani branitelj Kosova kod Stojanovića Srbiju (i Kosovo) brane od NATO avijacije. Situacija u kojoj likovi ovako rezoniraju: „Dole su ovi što oće da ratuju i sa Marsom, al preko moje kičme… A odozgo drkoši što bi da skenjaju nekog koga ja mrzim više nego svi oni zajedno… Pogledaj oko sebe i reci mi šta vidiš“. Dakle, sekvence tridesetak priča uokvirene anđeoskom evanđeoskom ljubopitljivošću oliti radoznalošću tojes notornom željom, koja očito i Boga mori, da se napokon sazna zašto se to dolje opet ratuje, kod Stojanovića obrađena je dokumentarno i literarno uvjerljivije nego se na ovim prostorima naviklo kada je pucačina u pitanju. Rovovska je to i gusta knjiga gdje rame uz rame svjedoče – s jednakim pravom glasa, jer nebesa ne znaju za demokraciju, tu izmišljotinu iz vremena pozne degeneracije homo sapiensa – ne znaju za politiku, ne znaju, očito, baš ništa o stvarima ovdašnjim i ne pokreće ih ništa osim čuđenja i pitanja: dokle, pobogu? A Stojanovićevi svjedoci stoje u redu i sriču slova svoje strašne, zaludne meštrije, jadnoga nastojanja da se nekako cijeloj toj gunguli umakne: pa se tu pije, duva, bludniči, baš kako i priliči u svitanje zadnjeg dana, pred sam Sudnji čas. Kao u Hieronymusa Boscha, u nekoj svetoj i užasno prostoj gunguli ujedno. Svetost je moguće osjetiti u klaonici i klozetu, tamo ona ima težinu kakvu neće steći u crkvi, taman ova bila velika do neba. Mislim da se Saša u to na svoje oči uvjerio. I onda napravio ovo platno, fresku o muci na kojoj se uopće ne poznaju junaci, nego, eto, pisci.

I ovo Vam može biti interesantno
Pogledaj vesti o: Leskovac

Nastavak na JUGpress.com...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta JUGpress.com. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta JUGpress.com. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.