Izvor: Nezavisne Novine, 11.Mar.2016, 09:44 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Stjepanović: Svako hoće autonomiju, niko odgovornost
BANJALUKA, LESKOVAC - Otkazivanje pa vraćanje na scenu predstave "Crvena: Samoubistvo nacije" u Narodnom pozorištu u Leskovcu uzdrmalo je pozorišnu javnost u Srbiji.
Otkazivanje se desilo baš u isto vrijeme dok pozorišni radnici u RS lome koplja sa Ministarstvom prosvjete i kulture o Nacrta zakona o pozorišnoj djelatnosti, gdje su se glumci, između >> Pročitaj celu vest na sajtu Nezavisne Novine << ostalog, "pobunili" zbog stavke zakona koja kaže da repertoar u pozorištu ne može imati diskriminirajući sadržaj.
Da podsjetimo, "Samoubistvo nacije" predstava je "Bitef teatra" rađena po tekstu Milene Bogovac i u režiji Vojislava Arsića, kojoj je dogovoreno gostovanje u Leskovcu bio otkazao direktor tamošnjeg pozorišta Stanislav Grujić.
Naime, predstava sadrži uvodni song koji kaže "J**i se, Srbijo, zbog krsne slave i kolača", na osnovu čega je Grujić ocijenio da psovanje Srbije i krsne slave "vređa dostojanstvo zemlje i srpskog naroda".
Međutim, pod pritiskom javnosti, iako i dalje misli isto, direktor leskovačkog Narodnog pozorišta predstavu je vratio na scenu i ista će biti odigrana 19. marta.
Komad, kako kažu srpski mediji, u suštini govori o nasilju nad ženama, ženskim pravima i tabloidizaciji ovih tema u srpskom društvu.
U isto vrijeme, dok se prašina dignuta zbog "Bitefove" predstave ne spušta, u Banjaluci su podijeljenja mišljenja pozorišnih radnika o članu 13. pomenutog nacrta zakona koji kaže da pozorište ne smije imati diskriminirajući sadržaj. Jedni tvrde da niko ne može odlučivati šta je to diskriminirajući sadržaj na daskama koje život znače, odnosno da su tanke granice između umjetničke slobode i vrijeđanja, dok drugi podsjećaju da je čak i zakonom definisano šta je to diskriminacija.
Iako nije upućen u dešavanja u leskovačkom pozorištu, glumac NP RS Željko Stjepanović na ovu temu za "Nezavisne" je rekao da mi u BiH, u kojoj je 200.000 ljudi izgubilo život u prethodnom ratu, dobro moramo paziti na ovakve pojave.
"Ne smijemo dozvoljavati da se pod krinkom, uslovno rečeno, umjetnosti provuče govor mržnje jednom, drugom ili trećem narodu. To stoji u Ustavu i Federacije BiH i RS. Svaki ozbiljan narod i ozbiljno društvo su se zaštitili, uslovno rečeno, od govora mržnje. Idu čak i dalje. Recimo, Engleska u zakonu o fudbalu je došla do toga da govor mržnje na fudbalskim utakmicama sankcioniše. Njemačka je poslije Drugog svjetskog rata donijela zakon gdje se zabranjuje i kažnjivo je pobijanje holokausta", mišljenje je Stjepanovića, kojem su neke od kolega zamjerile jer je, navodno, prije tri dana na javnoj raspravi o pomenutom zakonu podržao cenzuru u pozorištu.
"To nije tačno", demantovao je Stjepanović ovu tvrdnju. "Ja nisam govorio o cenzuri u pozorištu nego sam samo govorio o tome da ne treba koristiti pozorišnu scenu kao javnu tribinu za isticanje govora mržnje, a toga počinje u okruženju bivati sve više i više. Ja sam rekao na javnoj raspravi, a i dalje stojim iza toga: ne volim kad moj narod neko vrijeđa, niti volim da se vrijeđa bilo koji drugi narod, pod krinkom, uslovno rečeno, umjetnosti. Pozorište polako postaje i političko i filozofsko i razne ideje se poturaju sa scene prema kojima treba da budemo posebno obazrivi", smatra Stjepanović, kojeg smo pitali i to kako razdvojiti govor mržnje ili diskriminirajući sadržaj od umjetničke slobode.
"Mogu da razumijem", odgovorio nam je, "da se čovjek i umjetnik bave nacionalizmom ili fašizmom kao temom, ali ne i to da se šalje poruka da je fašizam opravdan. Šta je govor mržnje jasno stoji u zakonu, a tu pojavu u pozorištu mogu da detektuju redom: glumac, umjetnički direktor, umjetnički savjet, direktor pozorišta, ministarstvo prosvjete i kulture i na kraju sud. U praksi se međutim pokazao raspad tog sistema", zaključio je na kraju Stjepanović, jer svako se bavi svime, odnosno svako hoće autonomiju, a niko odgovornost.
"Govor mržnje je svaka komunikacija koja omalovažava osobu ili grupu na osnovu nekih karakteristika kao što su rasa, boja kože, etnička i nacionalna pripadnost, pol, seksualna orijentacija, religija i druge karakteristike", stoji u zakonu. Da li je samo dovoljno izaći iz sale prepoznavši ove pojave na pozornici ili treba ići čak do suda, prosudite sami. Na kraju treba imati u vidu i to da svaka zabrana za predstavu u stvari biva najbolja reklama za istu.
Nastavak na Nezavisne Novine...
