Požari odnose žrtve i milione

Izvor: Politika, 17.Jul.2008, 23:37   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Požari odnose žrtve i milione

Od početka godine vatrogasne ekipe su intervenisale 380 puta, dok je lane bilo čak 1.305 požara

Leskovac – Na području Jablaničkog okruga ne prođe nijedan dan, a da negde ne bukne požar. Gore šume, kuće, fabrike, stanovi, vozila, trafo-stanice, ili „samo” suva trava i strništa. Krajem maja u potpunosti je izgoreo pogon Fabrike za preradu drveta „Leskodrvo” u Leskovcu. Vatrogasci i policija u poslednjem trenutku su nedavno spasili >> Pročitaj celu vest na sajtu Politika << staricu čiji stan se zapalio na desetom spratu u zgradi „Tri šešira”. Prošle nedelje, vremešni žitelj Medveđe zadobio je opekotine, pokušavajući da ugasi požar na livadi. Predesetak dana, vetar je izazvao varničenje na niskonaponskoj mreži u selu Priboj kod Leskovca, a zatim je buknuo požar koji je zahvatio nekoliko domaćinstava. Izgoreli su kućni aparati, štale sa stočnom hranom, pomoćne zgrade sa poljoprivrednom mehanizacijom...

Od početka godine vatrogasne ekipe su intervenisale 380 puta, a šteta je, prema nezvaničnoj proceni veća od petnaest miliona dinara. Kako za „Politiku” ističe Ivica Ranđelović, šef Odseka za zaštitu i spasavanje MUP-a u Leskovcu, sve to je ipak poboljšanje u poređenju sa prošlom godinom, kada je bilo 1.305 vatrogasnih intervencija, od kojih 1.010 na otvorenom prostoru, kada su gorele šume, suva trava, voćnjaci i vinogradi, a u šumskim požarima su smrtno stradale i dve osobe. Šteta je lane premašila 80 miliona dinara.

– Mi procenjujemo samo direktnu štetu, a kada se tome pridodaju ekološke štete, suma je neuporedivo veća, takoreći nemerljiva. Prošle godine izgoreli su čitavi kompleksi četinara u lebanskoj opštini i na potesu od Vlasotinca prema Crnoj Travi – podseća naš sagovornik, napominjući da je najčešći uzročnik požara – ljudski faktor. To potvrđuje i podatak da se požari na otvorenom dešavaju sa početkom poljoprivrednih radova, kada seljaci pale suvu travu, korov, strništa i drugo rastinje. Tako su, recimo, u januaru ove godine zabeležena 32 požara, a u februaru kada je bilo toplo i kada su poljoprivrednici izašli na njive, vatra je gorela 88 puta.

Česti uzroci požara su i dotrajale elektroinstalacije, zaboravljeni uključeni električni aparati, udari groma od kojih najčešće stradaju trafo-stanice, mada neretko udaraju i u kuće, ali na sreću, stradali su samo elektrorazvodni ormani, jer su vatrogasci brzo bili na licu mesta. I na otvorenom prostoru, kao i u stanovima, požar često izaziva bačeni opušak. Prema rečima našeg sagovornika, u poslednje dve godine nekoliko ljudi je izgorelo u stanovima, kada su u alkoholisanom stanju zaspali pored neugašene cigarete.

Ranđelović savetuje građanima da ne pale suvu travu, strništa i roštilj u prirodi ako duva vetar i ako nisu obezbedili mesto na kojem pale vatru. Ako već pale vatru, da zaoru brazdu koja će sprečiti širenje požara.

Posao vatrogasaca ometa i nepoštovanje propisa o protivpožarnoj zaštiti. Hidrantske mreže u stambenim zgradama su očerupane, postoje tesne ulice gde ne mogu da priđu vatrogasna vozila, nesavesni vozači parkiraju kola ispred prolaza i ulaza, na ulicama ne propuštaju vozila sa prvenstvom prolaza. Ne pomažu ni sirene i rotaciona svetla, često ni hitnu pomoć ne propuštaju. Čak je i ispred glavnog ulaza u garažu vatrogasnih jedinica – autobusko stajalište. Ne poštuje se ni Pravilnik o izgradnji visokih objekata, prema kojem sve zgrade više od 22 metra, što je otprilike visina osmospratnice, moraju da imaju protivpožarno stepenište.

Milan Momčilović

[objavljeno: 17/07/2008]
Pogledaj vesti o: Leskovac

Nastavak na Politika...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Politika. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Politika. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.