Izvor: Večernje novosti, 17.Jan.2018, 16:56   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Dani kad se i sirotinja radovala

U Leskovcu, nekadašnjem srpskom Mančesteru, novogodišnji praznici bili vreme zabave i milosrđa. Imućniji su delili poklone sugrađanima. Bioskopi su imali poseban program, a u hotelima se sviralo sve od kola do džeza Novogodišnji i božićni praznici u Leskovcu između dva svetska rata bili su dani kada je leskovačka sirotinja dobijala pregršt poklona od svojih imućnijih sugrađana. Industrijalci, trgovci, >> Pročitaj celu vest na sajtu Večernje novosti << zanatlije, doktori, direktori, učitelji... redovno su prazničnim prilozima pomagali siromašnim učenicima, Sirotinjskom domu Gavre Čuljkovića ili socijalno ugroženim porodicama. To je doprinosilo da se Božiću i Novoj godini raduju svi, a praznična atmosfera je, po proslavama u hotelima i kafanama, podsećala na dočeke Nove godine u evropskim metropolama. Organizovani su matinei, resitali, igranke i džez koncerti. U jednom od najrazvijenijih jugoslovenskih gradova između dva rata, kog su zbog procvata tekstilne industrije prozvali Srpski Mančester, svoje siromašne sugrađane su darivale i brojne omladinske organizacije, a slične aktivnosti imalo je i Humano društvo "Srpska majka". Njihova pomoć je odlazila deci bez roditelja. Za praznike bi ih u novu garderobu oblačili od glave do pete, a pomoć je upućivana i "nevoljnima" i nesposobnima za rad. Među redovnim donatorima bila je i Leskovačka crkvena opština, kao i Leskovačko električno društvo, mnoge banke i ugledne porodice Ilića, Vlajčića, Kukarevih, Teokarevića, Živka Stojiljkovića... PROČITAJTE JOŠ: Maleni David ima loptu, ali nema s kim da se igra - U svakom od prazničnih brojeva "Leskovačkog glasnika" objavljivan je spisak dobrotvora i njihovih poklona, pa se vidi da su mnogi imućni Leskovčani, ali i oni iz srednje klase, tome redovno pribegavali. Osim poklona u novcu, oni su darivali brašno, drva za ogrev, hranu i raznu drugu robu. Deca su dobijala pogačice i slatkiše, a pokloni su stizali uoči Božića i Nove godine koja se slavila po starom kalendaru - ističe Mira Ninošević, istoričar i direktor Narodnog muzeja u Leskovcu.KALENDARI SA KRALjEVOM SLIKOM Uz čestitku, veliki broj zanatlija i trgovaca je Leskovčanima u oglasima nudio praznične popuste. U marketing je najviše ulagao prodavac obuće "Bata", ali i trgovci odelima i raznom drugom robom. Imućniji Leskovčani su imali naviku da kupuju džepne kalendare i da ih poklanjaju svojim mušterijama. Sto džepnih kalendara sa slikom kralja Aleksandra se 1922. godine prodavalo za 35 dinara za koliko su mogle da se kupe i najjeftinije kožne cipele. Po završetku Prvog svetskog rata praznici su bili vreme kada su ovdašnje pevačke družine i umetnička društva svoje igranke, koncerte, pozorišne predstave i resitale održavali po hotelima i restoranima. I bioskopi su za te dane imali poseban filmski program kao i "žurnale sa vestima iz celog sveta", dok su se u pivnicama i Sokolani održavali matinei. S vremenom su leskovački hotelijeri počeli da spremaju sopstvene novogodišnje i božićne programe. U njima su nastupali "odabrani pevači Leskovca", ali i muzičari iz drugih gradova tadašnje države. Jedan od najpopularnijih sastava bio je džez orkestar "Osi", o čemu svedoči i karta kojom je ovaj ansambl Leskovčanima čestitao nastupajuću 1940, a neposredno pred rat za doček Srpske nove godine svirao je u hotelu "Plug". - Na igrankama se igralo "Brankovo kolo", "Vranjanka", "Dundo kolo", "Sarajevka", "Gružanka", "Trgovačko kolo" i naravno "Leskovačka četvorka", ali se iz programa jedne od zabava Crkvene pevačke družine "Branko", iz 1934. u hotelu "Plug", vidi da su bili zastupljeni i tango, fokstrot, valcer i engleski valcer kao i rumba - navodi Mira Ninošević. - Cena ulaznice bila je 10 dinara. PROČITAJTE JOŠ: Mračni decembar u Moskvi Igranke su se održavale i povodom katoličkog Božića, a organizovao ih je Francusko-srpski klub. Na njima su učenici francuske škole izvodili pesme na francuskom jeziku, a ceo prihod odlazio je u humanitarne svrhe. PUCNjI Obeležavanje novogodišnjih i božićnih praznika između dva rata, kao ni danas, nije moglo da prođe bez pucanja. Tako je zabeleženo da je jedan meštanin Brestovca, na Badnji dan, stradao dok je punio pušku. - Jedan od tamošnjih seljaka, čije ime nismo mogli da doznamo, hteo je da opali svoju lovačku pušku uoči velikog praznika, kao što je to običaj kod većine... Međutim, pri punjenju, puška opali, i na mestu ga ubije - zabeleženo je u "Leskovačkom glasniku".

Nastavak na Večernje novosti...