Otvoren sajam građevinarstva

Izvor: Studio B, 08.Apr.2014, 18:38   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Otvoren sajam građevinarstva

Pod sloganom Gradite po vašoj meri na Beogradskom sajmu otvoren je 40. međunarodni sajam građevinarstva, vodeći susret u građevinskoj industriji regiona. Na sajmu je predstavljeno oko 500 izlagača iz 22 zemlje.

Ministar građevinarstva Srbije Velimir Ilić ponovio da je za popis bespravno izgrađenih objekata uzet kredit od Svetske banke od 60 miliona dolara, ali je dodao da taj popis neće značiti odustajanje od procesa >> Pročitaj celu vest na sajtu Studio B << legalizacije.

Ilić je nakon otvaranja sajma građevinarstva kazao da je kredit morao da se uzme, jer građani nemaju novca ni za legalizaciju, a kamoli da plate upis nelegalnih objekata u katastar.

Prema njegovim rečima, popis neće značiti da se odustaje od legalizacije, niti da će popisani nelegalni objekti imati isti status kao i legalni, ali EU traži da se svi evidentiraju.

Kako je objasnio, popis je uslovljen integracijama Srbije u EU, gde država mora da uđe sa uređenim katastrom.

"Dogovor je da se uradi evidencija svih objekata u Srbiji i ona bi bila besplatna i Svetska banka je ponudila kredit koji je ušao u budžet Srbije", rekao je Ilić.

Po podacima Republickog geodetskog zavoda, u Srbiji ima ukupno oko 1,3 milion objekata koji nisu upisani u Katastar.

Za legalizaciju je ukupno prijavljeno oko 800.000 gradevina, od kojih samo oko 80.000 u poslednjem pozivu, tako da je još uvek oko pola miliona objekata neupisano.

 

Uskoro deblokada mašina nekih putarskih firmi  

 

Ministra građevinarstva Srbije Velimir Ilić izjavio je danas da se sa Ministarstvom pravde dogovara što skorija deblokada pojedinih mašina i opreme građevinskih i putarskih firmi čiji su vlasnici osumnjičeni ili uhapšeni zbog optužbi za finansijske malverzacije u poslovanju.

Ilić je na sajmu građevinarstva kazao da se već sada razgovara "da se oslobode pojedine mašine, oprema i tehnika preduzeća za puteve Beograd, Niš, Kargujevac", a koje su pod nadzorom države i nisu operativne zbog sudskih procesa koji su u toku.

"Ne može Sud za organizovani kriminal zapleniti imovinu pojedinih građevinskih i putarskih firmi i držati je pod nadzorom, a da istovremeno te firme moraju da kupuju nove mašine kakao bi radnici mogli da zarađuju", kazao je on, ali nije želeo da iznese više detalja o rešavanju tog problema.

Ilić je dodao da domaću građevinsku industriju koče i stečajni postupci za građevinske i putarske firme koji traju i više od 10 godina.

On je izrazio nadu da će novi zakon o stečaju razrešiti tu situaciju i "staviti putare i građevinare na noge". Ilić je kazao i da država mora da pomogne građevinskoj industriji na način na koji je pomogla "Zastavi" ili mašinskoj industriji.

Prema njegovim rečima, veoma je dobro to što je sve više manjih građevinskih firmi koje kroz koncesije sa većim domaćim firmama dobijaju posao, a time i reference koje će im biti potrebne za buduće angažovanje u zemlji i inostranstvu.

Ilić očekuje da će domaćim građevinarima pomoći i realizacija projekta "Beograd na vodi", ali i projekata aerodroma "Morava", kargo centara "Lađevci", koji su prema njegovim rečima u završnoj fazi.

Kao veoma loše za domaću građevinsku industriju on je istakao malu zainteresovanost mladih u Srbiji za građevinska zanimanja.

"Meni smeta što ni u mnogim velikim gradovima u Srbiji nijedan dečak nije upisao školu za armirače, tesare, zidare. U gradovima od po 100.000 stanovnika nemamo ni jednog đaka iz te struke gde smo nekada bili vodeći u svetu", kazao je Ilić. 
Pogledaj vesti o: Legalizacija objekata

Nastavak na Studio B...



Pročitaj ovu vest iz drugih izvora:
Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Studio B. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Studio B. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.